Po podacima njemačkog državnog zavoda za migracije i izbjeglice, građani Srbije u kolovozu su predali 1.170 zahtjeva za azil, slijede državljani Ruske Federacije s 1.096, dok su na trećem mjestu s 1.021 molbom građani Sirije, u kojoj je tijeku građanski rat.

Kako se navodi, statistika pokazuje tendenciju rasta zahtjeva za azil građana Srbije, kojih je u lipnju ove godine evidentirano 525, u srpnju 957, a u kolovozu 1.170 pa je tako Srbija s trećeg mjesta u srpnju dospjela na prvo mjesto u kolovozu.

Građani Kosova, koje statistika vodi odvojeno od Srbije, u kolovozu su predali 470 zahtjeva za azil i na šestom su mjestu - iza Srbije, Rusije, Sirije, Makedonije i Afganistana.

Kada je riječ o građanima Kosova i tu postoji tendencija rasta azilanata od lipnja, kada je zaprimljeno 228 zahtjeva, u srpnju 412, a u kolovozu 470.

Statistički promatrano, od siječnja do kolovoza ove godine u sveukupnom zbroju podnesenih zahtjeva za azil, građani Srbije su na trećem mjestu s 4.840 molbi, a Kosovo na devetom (1.916), dok su na prva dva mjesta građani Rusije (12.672) i Sirije (6.549).

U Njemačkoj je, u odnosu na kolovoz 2012. godine, broj tražitelja azila povećan za čak 81 posto, navedeno je.

Predsjednik povjerenstva srbijanske vlade za praćenje bezviznog režima s Europskom unijom Nenad Banović rekao je za Tanjug da je Srbija poduzela mjere kako bi se broj azilanata značajno smanjio i da je u većini zemalja on minimalan, izuzev u Njemačkoj koja nije ukinula visoka socijalna davanja potencijalnim azilantima te je i dalje destinacija osobama koje zloupotrebljavaju viznu liberalizaciju.

Komentirajući prošlotjednu odluku kojom je Europski parlament praktički omogućio privremeno uvođenje viza državama iz kojih dolaze lažni azilanti, Banović je rekao da je Srbija tijekom prethodne tri godine smanjila broj lažnih azilanata za oko 10.000 ocijenivši da srbijanska vlada "drži situaciju pod kontrolom" te da izmjene regulative koje je usvojio Europski parlament ne trebaju zabrinjavati.

Prema službenim podacima, u prvih šest mjeseci ove godine iz Njemačke je u Srbiju vraćen 3.571 lažni azilant, iz Švedske 863, Danske 354, Belgije 207, Švicarske 180, dok je s graničnih prijelaza od početka procesa zaštite vizne liberalizacije vraćeno ukupno oko 6.000 državljana Srbije koji nisu ispunjavali uvjete za izlazak iz zemlje.

Europski parlament većinom glasova je 12. rujna usvojio prijedlog za uspostavu mehanizma koji omogućava da se privremeno uvedu vize zemljama iz kojih dolazi povećan broj azilanata.