Istraživanje je provedeno u Institutu za migracije i narodnosti metodom dubinskih intervjua s 36 osoba srpske nacionalnosti iz čitave Hrvatske i objavljeno u zadnjem broju časopisa Politička misao.

Autor Filip Škiljan upozorava da navedena metodologija istraživanja ne dopušta dalekosežne zaključke niti da tvrdnje kazivača stoje kao znanstvena spoznaja, nego da rezultati pokazuju strah ispitanika za budućnost njihova identiteta.

Kazivači su uglavnom pesimistični kada je riječ o budućnosti Srba u Hrvatskoj. Boje se izumiranja, asimilacije, etnomimikrije, a prema njihovim iskazima, za to imaju i opravdanje, kaže se u politološkom časopisu koji ove godine obilježava pola stoljeća izlaženja.

Pesimizam u iskazima kazivača ističe njihovu zabrinutost zbog mogućega gubitka osjećaja identiteta, dok stvarni gubitak identiteta u nekoj populaciji počinje tek onda kada se u njezinu znatnom dijelu konstatira indiferentnost prema tom gubitku, kaže autor. Napominje da se ne radi o ispitivanju javnog mnijenja nego o dubinskim intervjuima, pa je uzorak u svakom slučaju indikativan, ali ne do kraja reprezentativan.

Autor analizira tradicionalni i moderni element srpskog identiteta u Hrvatskoj. Kao tradicionalne elemente identiteta uzima pravoslavnu vjeroispovijest, pismo i vojničku prošlost, a kao moderne elemente jezik i književnost, građanske, društvene i političke vrijednosti, brigu za narodnosni status i narodne organizacije te privrženost Narodnooslobodilačkoj borbi.

Nakon raspada Jugoslavije srpski identitet u Hrvatskoj prolazi kroz ambivalentan razvoj. S jedne strane, dolazi do retradicionalizacije i 'povratka identitetu' nakon što je u Jugoslaviji on bio zanemaren, ističe autor.

S druge strane, zbog rata u 1990-ima srpska je zajednica u Hrvatskoj značajno smanjena, a pojavili su se i strahovi te pojačan trend asimilacije. Mnogi Srbi otišli su iz Hrvatske i neće se više vratiti. Stoga je moguće da se ta etnička zajednica nalazi pred nestankom, zaključuje autor.