'Srbija u ruskom stilu pokušava stvoriti sferu utjecaja u regiji, demonstrirajući svoju ulogu i silu u BiH preko Republike Srpske, na Kosovu preko (srpskog) stanovništva na sjeveru, u Crnoj Gori, čak i u Makedoniji, te izazivajući stalne napetosti s Hrvatskom', rekao je Hoxaj za Hinu. 

Ustvrdio je da Srbi ne žele približavanje Uniji koja zbog unutarnjih previranja ni sama za to nije spremna. 'Zbog krize u EU-u Srbija pokušava redefinirati svoju ulogu kako bi bila dominantna u regiji', dodao je. 

Šef kosovske diplomacije ipak ne vjeruje u izbijanje novog rata na Balkanu, nakon krvavih sukoba devedesetih koji su završili intervencijom NATO-a na Kosovu 1999.  'Ne mislim da bi mogao izbiti neki širi sukob ili rat, ali na djelu je informacijski rat koji Beograd vodi u ruskom stilu', istaknuo je.  Priština ističe da normalizacija odnosa s Beogradom mora rezultirati priznanjem Kosova, koje je dosad priznalo 130 zemalja. 'Sve zemlje znaju, i Beograd zna, da na kraju tog procesa treba priznati Kosovo. To je cilj dijaloga, bez toga je cijeli dijalog beskoristan', istaknuo je kosovski ministar. 

Najmlađa europska država u petak je proslavila deveti rođendan, sjećajući se 17. veljače 2008., kada je uz potporu Zapada proglasila neovisnost koju Beograd do danas ne priznaje. Normalizacija odnosa traje od 2011. i napreduje polako uz povremene napetosti, poput one sredinom siječnja, kada je Beograd na granicu poslao vlak s natpisom 'Kosovo je Srbija', a kosovska ga policija nije pustila na svoj teritorij. 

Albanci čine oko 90 posto od 1,8 milijuna stanovnika Kosova. Na sjeveru živi srpska manjina koja broji između 40 i 50 tisuća ljudi i ne priznaje Prištinu kao svoj glavni grad.  KFOR mora ostati zbog Rusije i globalnog terorizma  Hoxhaj smatra da su glavne prijetnje na jugoistoku Europe Rusija i globalni terorizam, zbog čega je poželjna dugoročna prisutnost KFOR-a. Ta NATO-ova misija pod mandatom UN-a održava mir na Kosovu od 1999., kada je Sjevernoatlantski savez bombardirao srpske snage da bi zaustavio etničko čišćenje kosovskih Albanaca. 

'Rusija je glavni geopolitički suparnik Zapada, to trebamo priznati i nazvati stvari pravim imenom', rekao je ministar. Unatoč tome što su zaustavljeni trendovi radikalizacije mladih, smatra da će radikalni islamizam još dugo biti problem na Bliskom istoku, na Zapadu i na Balkanu. 'Ne treba biti naivan, za pobjedu nad Islamskom državom trebat će još pet do deset godina', smatra Hoxhaj. 

Uvjerava da s Kosova, koje se smatralo jednom od baza za regrutiranje džihadista, više nitko ne odlazi na bojišta u Siriji i Iraku. 'Na Kosovu smo poduzeli niz mjera na razini zakona, medija, škola, obitelji, islamskih zajednica i mislim da to u iduće dvije, tri godine više neće biti problem', istaknuo je. 

Prema podacima kosovske vlade, s Kosova je na bojišta u Siriji i Iraku proteklih godina otišlo 40 boraca, puno manje od onoga što se spominje u zapadnim medijima, oko 300. Priština tvrdi da se u posljednje dvije godine nitko s Kosova nije priključio IS-u. Hoxhaj ipak drži da bi zbog Rusije i terorizma KFOR trebao ostati na Kosovu duže vrijeme.