EUSAIR je forum na kojem sudjeluju Hrvatska, Slovenija, Italija, Grčka, Srbija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i San Marino, a pokrenula ga je 2014. godine Europska komisija kako bi se zemlje kandidati i potencijalni kandidati približili članstvu u Europskoj uniji.

Tih deset zemalja koje izlaze na Jadransko i Jonsko more, ili se nalaze u njihovom zaleđu, okupile su se na godišnjoj konferenciji u Tirani od 16. do 18. svibnja.

U Tirani je boravila delegacija Kosova predvođena ministrom lokalne samouprave Elbertom Krasniqijem koja nije bila na tom susretu ali se sastala s predstavnicima Europske komisije zatraživši prijem Kosova u EUSAIR.

Za primanje novih članica potrebna je suglasnost svih deset članica EUSAIR-a.

„U skladu s međunarodnim pravom i poveljom UN-a, Kosovo i Metohija je sastavni dio Republike Srbije, kao punopravne članice UN-a. Sva relevantna pitanja u vezi s KiM u okviru Republike Srbije, sadržana su u rezoluciji SB UN 1244“, napisalo je ministarstvo vanjskih poslova Srbije u e-mailu poslanom Hini.

„Skrećemo pažnju da dijelovi teritorija zemalja sudionika EUSAIR-a, ne mogu istovremeno biti i sudionici Strategije, jer zemlje čiji su sastavni dio to već jesu. U navedenom smislu, nije logično da Kosovo i Metohija, kao sastavni dio Srbije, odvojeno bude dio EUSAIR-a“, dodalo je.

Kosovo je 2008. jednostrano proglasilo neovisnost od Srbije, a njegovu samostalnost priznale su 22 od 27 zemalja EU-a.

Predsjedanje EUSAIR-om ovaj je mjesec preuzela BiH koja će održavati njegove aktivnosti do 31. svibnja 2023. godine. Tada jednogodišnje predsjedanje preuzima Hrvatska.

Krasniqui je u nedjelju u razgovoru za Hinu rekao da vjeruje „da će Hrvatska podržati aspiraciju Kosova“. „Nadamo se da bi smo tijekom hrvatskog predsjedanja mogli službeno postati partner“, izjavio je. Dodao je da će nastojati ispregovarati ulazak u EUSAIR jer da je "legitimno da budu dio toga".

Hrvatska državna tajnica Andreja Metelko-Zgombić, koja je sudjelovala na ministarskom sastanku u Tirani, rekla je hrvatskim novinarima da „Kosovo itekako treba biti uključeno u sve integracije i sve inicijative, pa i međunarodne organizacije“.

Iz Europske komisije, izvršnog tijela EU-a, poručili su da bi se EUSAIR mogao dalje širiti no da ulazak zemalja ne ovisi o njima nego o pristanku svih deset članica, a da Srbija blokira ulazak Kosova.

„U vezi s vašim pitanjem da li će Srbija blokirati 'ulazak' Kosova i Metohije u EUSAIR, ponavljamo da je Kosovo i Metohija sastavni dio Srbije, kao i da EUSAIR među zemljama učesnicama ima i onih koje nisu priznale jednostrano proglašenu nezavisnost KiM, kao što su npr. Grčka i BiH“, kažu u ministarstvu vanjskih poslova Srbije.

U sklopu EUSAIR-a regionalne i lokalne vlasti, sveučilišta i kompanije iz članica i nečlanica EU-a prijavljuju se za zajedničke projekte u prometu, energetici, zaštiti okoliša i turizmu te za njih dobivaju novac iz EU fondova.

Kosovo sudjeluje samo u prekograničnoj suradnji sa Sjevernom Makedonijom, Albanijom i Crnom Gorom u sklopu IPA programa koji zemljama potencijalnim kandidatima i kandidatima omogućuje korištenje novca iz EU fondova.

Krasniqi je rekao da su to odlični projekti te da je šteta što nema takve i sa Srbijom, ali i sa zemljama EU-a poput Italije, „jer bi time građani dobili dodatne prilike“.

U Tirani se kosovska i srpska delegacija nisu sastale i razgovarale.

„Tzv. 'ministar Krasnići' iz Prištine nije mogao biti pozvan na sam 7. forum, već samo na događaje na margini, što je i bio slučaj sesije koja je održana nakon službenog zaključenja skupa u Tirani“, odgovorilo je ministarstvo vanjskih poslova Srbije.

Posljednja zemlja koja je postala članica EUSAIR-a bio je San Marino u veljači 2022., a Sjeverna Makedonija se priključila godinu dana ranije.

„Srbija ima dobru suradnju sa zemljama učesnicama Jadransko-jonske inicijative i EUSAIR-a, a najnoviji rezultati u radu sva 4 stupa opravdano pokazuju da EUSAIR ima budućnost koja će donijeti dobrobit svim zemljama sudionicama“, kažu u ministarstvu Srbije.

EUSAIR je nastavak nekadašnje jadransko-jonske inicijative usvojene 2000. godine u Anconi kojom se promiču regionalna suradnja i politička stabilnost kao „čvrsti temelj za proces europske integracije“.