Prvi dio izlaganja je održao dubrovački gost koji je u sažetom predavanju građanima Splita prezentirao kronologiju slučaja planirane gradnje golf terena. Drugi dio predavanja je održao Srđan Marinić koji je javnosti iznio već poznate probleme oko park-šume Marjan. Marinić neke elemente splitskog slučaja usporedio s Dubrovnikom te ponovno upozorio na zabrinjavajući deficit reda, zakona i jasnih pravila igre. Premda su dva slučaja na prvi pogled slična, osim činjenice da su oba grada od zaštitom UNESCO-a, jedini zajednički nazivnik im je borba građana i civilnog društva za javni interes. Sve drugo je potpuno različito. Događanja oko Srđa su zapravo drastičan primjer 'urbanizma opasnih namjera' kakav na ovim prostorima nismo odavno vidjeli.

Razmjeri planirane apartmanizacije pod krinkom razvoja turizma i golfa usporedivi su s poznatim španjolskim apartmanskim naseljima gradnjom kojih je devastiran prostor i u konačnici se nisu opravdala tržišna očekivanja, pa su to sada avetinjski prazni i napušteni kompleksi. Projekt na Srđu je od 2006. do danas, od prvotno planiranih 100 hektara, vrijednosti od 80 milijuna eura, narastao na površinu od 310 m hektara, vrijednosti 1,2 milijarde eura te postao najveći nekretninski projekt u ovom dijelu Europe.

Srđan Marinić je pozdravio dubrovački uspjeh u akciji sakupljanja potpisa za referendum, ali i upozorio da to još uvijek ne znači da će se održati zbog važećeg zakona koji postavlja brojne prepreke na lokalnoj razini. Marinić je posebno istaknuo da je nevjerojatno da Marjan nijedna gradska vlast do sada nije proglasila kulturnim dobrom kao što je, primjerice, proglašen Maksimir. Na Marjanu ima 14 pojedinačnih kulturnih dobara te dvije kulturno-povijesne cjeline. Činjenica je i da Marjan još nije adekvatno arheološki istražen. Marinić napominje da je još lani u travnju bio izrađen elaborat da se Marjan proglasi kulturnim dobrom, ali od Ministarstva kulture do danas nije stigao nikakav odgovor.

Na tribini je upozoreno da se po važećem zakonu u području koje je proglašeno park-šumom mogu obavljati isključivo radovi u svrhu uređenja i održavanja, ali da u novom prijedlogu zakona stoji da će se moći obavljati zahvati koji ne narušavaju obilježja zbog kojih je određeno područje proglašeno park-šumom. Marinić tvrdi da je u tome veliki prostor za različita tumačenja i manipulacije.

Nakon tribine uglavnom se raspravljalo o Marjanu na kojem vlada bezakonje i lagano 'grickanje' prostora park-šume. Tu su se građanskim inicijativama kritički suprotstavili neki građani koji su vlasnici pojedinih parcela na Marjanu i imaju svoje osobne interese. Prozvano je bilo i splitsko strukovno udruženje arhitekata, čije je izjašnjavanje o problemu Marjana svih ovih godina izostalo. Najviše je bilo govora o Kodeksu o Marjanu koji je javnosti predstavila Inicijativa za Marjan. Članovi su objašnjavali građanima da oni ne nude rješenja, već pozivaju institucije koje su za to zadužene da odrade svoj posao.