Hoće li nam se BDP povećati ako manje lažemo, više vjerujemo u institucije, ako nismo zavidni i ako smo pošteni? Iako se ovakve pojmove i vrijednosti nikada neće naći u analizama naših ekonomista, istraživanje Nacionalnog indeksa sreće pokazalo je da je povjerenje u lidere te u ljude iz svoje radne okoline itekako bitno za oporavak gospodarstva, a Hrvati nemaju povjerenja u svoje lidere
U odnosu na prošlu godinu upravo se povjerenje građana u državu i Vladu znatno smanjilo; tek 12,6 posto građana smatra da im država osigurava perspektivu za budućnost, samo nešto više od šest posto smatra da je država poštena prema njima, 7,8 ih smatra da država dobro upravlja prirodnim bogatstvom…
Najmanji postotak povjerenja, tek 2,8, 'uživaju' političke stranke. No unatoč tim negativnim pokazateljima, indeks nije drastično pao u odnosu na prošlu godinu te je i dalje iznad 50, što bi značilo da su Hrvati ipak koliko-toliko sretni. U pozitivan dio grafikona gura ih zadovoljstvo zdravljem, emotivnim stanjem, osobnim razvojem te radnom okolinom.
No najveći pad u odnosu na prošlu godinu i možda najviše zabrinjavajući upravo je perspektiva u budućnosti, tj. za dvije godine. Malo tko smatra da će u tom periodu stvari krenuti nabolje, tako da je krivulja procjene zadovoljstva životnom situacijom za dvije godine debelo ispod prosjeka Nacionalnog indeksa sreće.
Tko je najsretniji?
Najviši Nacionalni indeks sreće zabilježen je u Zagrebu, Dalmaciji, Istri, Gorskom kotaru i Primorju, dok su najnesretniji stanovnici Like, Korduna i Banije. Također je indeks sreće viši u velikim gradovima nego u mjestima s manje od dvije tisuće stanovnika, u kojima je najniži.
Indeks sreće je također viši kod muškaraca, ali i kod mlađih osoba te se starenjem smanjuje. Tako su učenici i studenti osobe s najvišim Nacionalnim indeksom sreće dok su umirovljenici i kućanice na drugom kraju.
Jesmo li lijeni, lažljivi i jalni?
Istraživanje je pokazalo da nemamo pretjerano visoko mišljenje o svojim sunarodnjacima. Čak 48 posto ispitanih smatra da su Hrvati zavidni, 47 posto misli da su pohlepni, 44 posto da lažu i 31 posto da nisu pošteni.
Unatoč tome, većina ispitanih ima vrlo visoko povjerenje u svoje bližnje, obitelj, prijatelje, kolege. Ispada da oni nisu ni pohlepni, ni zavidni, ni nepošteni, ni lažljivi… Sve su to tamo neki drugi. 'Ljudi imaju negativne stavove o Hrvatima i visoko mišljenje o svojim bližnjima, a tko su onda ti njihovi bližnji? Danci!? Za sliku o sunarodnjacima djelomično su krivi i mediji svojim negativističkim pristupom',kaže Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar.
Zanimljiva je i činjenica da osoba s afirmativnim pristupom ima visoki indeks sreće. Tim tragom, sretniji su oni koji imaju povjerenje u Vladu ili oni koji misle da Hrvati nisu nepošteni, zavidni ili pak lijeni.
'Hrvati su stabilno sretni. Nisu baš jako zadovoljni trenutnom situacijom, no i to nezadovoljstvo je stabilno', rekla je Kaliterna Lipovčan. Hrvatska se, kaže, ne razlikuje znatno od europskih država u kojima godinama pada povjerenje u vladu, parlament i državne institucije. Zaključila je da su sretniji ljudi bolji i angažiraniji građani te da je indeks sreće usko povezan i s rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Čak ni članovi stranaka nemaju povjerenje u njih
'Prema podacima koje stranke daju, u Hrvatskoj je između 300 i 400 tisuća građana koji su članovi stranaka. To je anomalija u postsocijalističkim državama. To znači da je osam posto građana u nekoj političkoj stranci, a u isto vrijeme istraživanje je pokazalo da ih manje od tri posto ima povjerenje u stranke', rekao je Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
'Ne podnosimo tuđi uspjeh'
'Najveća boljka hrvatskog društva je zavist i to ne uobičajena ljubomora kada nekoga volite pa ste malo ljubomorni, nego patološka zavist. Ljudi se više raduju tuđem neuspjehu nego svom uspjehu', rekao je psihijatar Veljko Đorđević
Zaključio je da mentalnog zdravlja nema bez nade, optimizma i sreće.
