Situacija u Crnoj Gori na rubu je eskalacije zbog Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je podloga za oduzimanje imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), čime bi se smanjio njen utjecaj na društvo.
Više stotina svećenika i redovnika Mitropolije crnogorsko-primorske, koja je pod okriljem Srpske pravoslavne crkve (SPC), okupilo se u utorak ispred Skupštine Crne Gore, gdje je na dnevnom redu sporni Prijedlog zakona o vjeroispovijesti.
Mitropolit Amfilohije pozvao je oporbene zastupnike da bojkotiraju raspravu i glasanje. Amfilohije je poručio da netko zbog privatnih interesa, vlasti i svoje 'slasti' ugrožava budućnost Crne Gore.
vezane vijesti
Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti predviđa da će svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene neovisnosti 1918., a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina i bit će upisani kao kulturno blago.
Vjerska zajednica može zadržati vlasništvo nad objektom ako može dokazati da je bio njihovo vlasništvo prije 1918. godine.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti pripreman je četiri godine i najviše mu se protivila Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, koja raspolaže sa skoro 700 vjerskih objekata u Crnoj Gori.
SPC je stajališta da je zakon napisan 's ciljem da bude paravan za otimanje crkava, manastira i crkvene imovine'. S druge strane vlast smatra da ta imovina nije zapravo njihova.
Koliko je situacija delikatna i uzavrela govori izjava visokog dužnosnika oporbene koalicije Demokratski front i predsjednika stranke Nova srpska demokratija, Andrije Mandića, koju je dao za Radio televiziju Srbije (RTS), da je narod spreman ići do kraja u obrani svojih svetinja i da je Crna Gora trenutno 'bure baruta'.
'Smatram da je Crna Gora na rubu građanskog rata, ako režim nastavi u ovom pravcu otimati hramove SPC-u', poručio je Mandić svalivši krivnju za aktualno stanje na crnogorsku vlast.
S druge strane vlast odbija popustiti pod pritiskom i povući zakon. Milo Đukanović tvrdi da je apsolutna neistina da se predloženim zakonom otima imovina Srpske pravoslavne crkve (SPC). Crnogorski predsjednik smatra da su se na ovoj temi povezali interesi dva važna i 'prilično brutalna igrača' koji realiziraju ideologiju velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori.
'Jedan je Srpska pravoslavna crkva, druge su određene političke partije', kazao je Đukanović krajem prošlog tjedna.
Od kada Crna Gora stekla nezavisnost od Beograda 2006. godine lokalni vlastodržac, Milo Đukanović, vodi snažnu prozapadnu politiku te nastoji smanjiti utjecaj Srbije i Rusije, zemalja koje su do nedavno bile glavni saveznici.
Crna Gora se nedavno pridružila NATO-u, a sada želi slijediti Ukrajinu u pogledu religije, a čija je crkva nedavno stekla nezavisnost odnosno priznata joj je autokefalnost u odnosu na Rusiju. Crnogorska pravoslavna crkva djeluje pod patrijarhatom Beograda, ali i kler i aktualna vlada žele prekinuti ovu vezu.
Prvi su zahtijevali od Carigrada da im prizna autokefalnost, dok drugi prekid veza žele ostvariti preko kontroverznog zakona koji bi, ako bude usvojen, doveo do eksproprijacije imovine Srpske pravoslavne crkve u zemlji. Međutim, svećenici odani Beogradu pružaju snažan otpor te su izveli tisuće vjernika na ulice u znak prosvjeda protiv spornog zakona. Također SPC podržavaju glavne vođe pravoslavnog svijeta, uključujući Bartolomeja I, carigradskog patrijarha čijom odlukom je ukrajinska crkva dobila autokefalnost.
Bartolomej je odbacio ideju o davanju autokefalnosti potencijalnoj raskolničkoj Crnogorskoj Crkvi, a potom se obratio pismu predsjedniku države Milu Đukanoviću tražeći da povuče predloženi zakon o eksproprijaciji.
Početkom prosinca upriču se umiješao i papa Franjo koji je također posredno pokušao uticati na crnogorske vlasti da odustanu od zakona, a sve sa željom o deskalaciji balkanizacije pravoslavnog kršćanstva.
