Politika podsjeća i da presuda u Haagu dolazi svega dva tjedna uoči inauguracije nove hrvatske predsjednice, kandidatkinje HDZ-a Kolinde Grabar Kitarović, a ona na tom mjestu nasljeđuje autora hrvatske tužbe protiv Srbije, Ivu Josipovića.

Navodeći da se Grabar Kitarović već istakla oštrom retorikom, list izvještava i da ne bi bilo čudno da presuda u Haagu bude novi adut za unutrašnju upotrebu u rukama hrvatske predsjednice, ma kakva bila odluka sudskog vijeća, prenosi RTS

Kako navodi Politika, još se u strogoj tajnosti drži što stoji u odluci, ali stručnjaci za međunarodno pravo ne očekuju da će suci presuditi u korist jedne od strana u procesu, već su bliži uvjerenju da će se donijeti presuda u kojoj će obje strane biti proglašene krivima za neke od zločina koje su počinili pripadnici hrvatskih, odnosno srpskih jedinica.

Politika međutim piše i da ne bi trebalo zanemariti činjenicu da je ovaj sud znao i neugodno iznenaditi Beograd svojim odlukama, kao kada je 2007. konstatirao da je Srbija prekršila Konvenciju o genocidu jer nije učinila sve što je u njenoj moći da spriječi zločin u Srebrenici dok je 2010. isti sud presudio da Deklaracija o nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti s međunarodnim pravom.

List podsjeća i da će već 6. veljače doći do promjene u petnaestočlanom sudskom vijeću te će u ovom sudu Ujedinjenih naroda u Haagu zakletvu položiti trojica novih sudaca s mandatom od devet godina – Jamajčanin Patrick Lipton Robinson, James Crawford iz Australije i Kiril Gevorgijan iz Rusije.

Večernje novosti su, u tekstu o sudskoj odluci Međunarodnog suda pravde u Haagu, nešto preciznije i pišu da će ona biti priopćena 3. veljače.

List dodaje, pozivajući se na informativnu službu Suda, da će oni vrlo brzo objaviti kada će se održati javna sjednica na kojoj će priopćiti ishod glasanja.

Da je donesena presuda u sporu Srbije i Hrvatske, saznaje i Danas, podsjećajući da je glavna rasprava pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu o uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid tijekom rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. počela 3. ožujka prošle godine i da je trajala mjesec dana.

Tijekom mjesec dana usmene rasprave, ispitivanja svjedoka, iznošenja dokaza i suočavanja argumenata zastupnici i hrvatske i srpske strane smatrali su da su uspjeli dokazati genocid koji je počinila druga strana.

Glavni argument hrvatskog pravnog tima bila je 'genocidna namjera' Beograda koja se pokazala 'u nizu zločina počinjenih nad Hrvatima, po istom obrascu i u približno isto vrijeme'.

S druge strane, navodi Danas, glavni argument srpskog pravnog tima dokazi su o genocidnoj namjeri koji se nalaze u transkriptima Brijunskog sastanka, na kojem se Franjo Tuđman s vojnim vrhom Hrvatske dogovorio o operaciji Oluja, 'koja je rezultirala genocidom'.

Važno je istaknuti da je presuda Međunarodnog suda pravde obvezujuća, konačna i bez prava na žalbu. Ukoliko jedna od strana u sporu smatra da druga nije poštovala odredbe presude može se žaliti Vijeću sigurnosti UN-a koje ima mogućnost poduzeti mjere protiv države prekršiteljice, podsjeća Hina.