Skupština Srbije u utorak je započela raspravu o Prijedlogu deklaracije kojom se osuđuju zločini u Srebrenici, na kojoj će biti riječi o amandmanima koje su zastupnici podnijeli na prijedlog deklaracije, a očekuje se da bi do kraja dana ona mogla biti usvojena.
Prijedlog deklaracije podnijelo je 114 od 250 zastupnika, pri čemu je u skupštinsku proceduru stavljena po hitnom postupku.
U prijedlogu deklaracije navodi se da Skupština Srbije najoštrije osuđuje zločin izvršen nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u srpnju 1995. godine, kako je to utvrđeno presudom Međunarodnog suda pravde. Također se izražava sućut i isprika obiteljima žrtava zbog toga što nije učinjeno sve da ta tragedija bude spriječena te dodaje kako Skupština Srbije pruža potporu radu državnih organa zaduženih za procesuiranje ratnih zločina te uspješno okončanje suradnje s Haaškim tribunalom, u čemu naročitu važnost ima otkrivanje i uhićenje Ratka Mladića kako bi bio procesuiran pred tim sudom.
Usvajanje rezolucije o Srebrenici u srbijanskoj političkoj javnosti od početka godine izazvalo je intenzivnu raspravu i suprotstavljena mišljenja među predstavnicima parlamentarnih stranaka. Stajališta o njoj kreću se od onoga da bi se njezinim sadržajem jasno trebao osuditi genocid u Srebrenici, do mišljenja da treba donijeti dvije rezolucije - jednu o Srebrenici i drugu kojom se osuđuju zločini nad Srbima.
Postoje i mišljenja da u jednoj rezoluciji treba osuditi sve zločine i da, kada je riječ o Srebrenici, umjesto riječi "genocid" treba koristiti drugu formulaciju poput, primjerice, "težak zločin".
Stajalište onih parlamentarnih stranaka koje se zalažu za donošenje rezolucije o Srebrenici u kojoj bi se zločin u Srebrenici definirao kao genocid, podupiru i mnogobrojne nevladine organizacije za ljudska prava. Njihovi se aktivisti od 11. veljače 2009. svakog 11. dana u mjesecu obraćaju srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću, tražeći od njega potporu inicijativi da 11. srpnja bude proglašen danom sjećanja na genocid u Srebrenici, podsjećajući da je takvu rezoluciju prihvatio Europski parlament.
Europski parlament (EP) je 15. siječnja 2009. proglasio 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, gdje su snage bosanskih Srba 1995. ubile oko 8000 muslimanskih civila. Tu inicijativu poduprla je i Europska komisija.
Bivši vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić, kojega je Haaški sud optužio i za genocid u Srebrenici, još je u bijegu, a bivši politički čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić uhićen je u srpnju 2008. i nalazi se u pritvoru u Den Haagu.
