Novu žustru polemiku između Srbije i Hrvatske pokrenuo je u četvrtak srbijanski ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin oštrim reagiranjem na izjavu hrvatskog šefa diplomacije u Prištini da će Hrvatska povećati broj svojih pripadnika u sastavu KFOR-a.

Nakon toga se nanizalo nekoliko izjava iz Beograda, uključivo i ona predsjednika Aleksandra Vučića, ministra Selakovića i srbijanskog ministarstva vanjskih poslova.

"Ulagati u dobrosusjedske odnose znači suzdržavati se od provokacija", rekao je Selaković za Radio-televiziju Srbije (RTS).

Ustvrdivši da se o provokacijama "ne može govoriti na identičan način", Selaković je upitao šta bi se dogodilo i kako bi Zagreb reagirao da se u Srbiji, naspram hrvatske manjine, dogodila provokacija poput nedavnog incidenta u Borovu Selu.

U nedjelju je skupina navijača prolazeći kroz Borovo Selo uzvikivala poruke mržnje, poput "Ubij Srbina". To je naišlo na osudu političkih stranaka, vlade, predsjednika Zorana Milanovića i Srpskog narodnog vijeća.

Taj dan se pravoslavni Uskrs poklopio s 30. obljetnicom pogibije pripadnika vinkovačke Specijalne jedinice policije.

Ranije je reagiralo i srbijansko ministarstvo vanjskih poslova i pozvalo hrvatsku diplomaciju da, ukoliko joj je "iskreno stalo do unaprijeđenja odnosa i regionalne stabilnosti, mora prestati obmanjivati javnost i pothranjivati neistine i stereotipe o Srbima i Srbiji".

Istaknuto je da "izgradnja dobrosusjedskih odnosa država podrazumijeva, prije svega, sposobnost suzdržavanja od zapaljive retorike, a zatim i od akcija koje bi susjed mogao prepoznati kao provokaciju, ili, još gore, neprijateljski čin".

Srbijansko ministarstvo Zrinjevcu, koji je u petak rekao da Srbija "histeričnim reakcijama" skreće pozornost s ozbiljnih problema, zamjera da je napravio "dvostruko odstupanje od dobronamjerne i prijateljske suzdržanosti", ne sporeći pravo Hrvatskoj da kao članica NATO "ima i mogućnost i pravo sudjelovati u međunarodnim vojnim snagama na Kosovu".

"Međutim, s obzirom na tešku i traumatičnu povijest srpsko-hrvatskih odnosa, prijatelj i dobronamjeran susjed ne bi smio s oduševljenjem i sladostrašćem raspoređivati dodatne kontingente svojih trupa na teritoriju koji susjed doživljava kao integralni dio svoje države", ocjenjuje srbijansko ministarstvo.

Sugerira se hrvatska diplomacije ne bi smjela biti "hranitelj antisrpskih stereotipa koji nas udaljavaju od svake mogućnosti da makar nove generacije naučimo da je moguće sa susjedima imati produktivne, skladne i civilizirane odnose".

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova je oštre izjave Beograda o povećanom angažmanu vojnika RH na Kosovu nazvalo "histeričnim spekulacijama" kojima se želi skrenuti pozornost s inicijative o tzv. bunjevačkom jeziku, odnosno pokušaja razbijanja hrvatskog nacionalnog korpusa u Srbiji.

U današnjem priopćenju MVEP je istaknuo da je ministar Grlić Radman u sklopu službenog posjeta Kosovu posjetio 34. hrvatski kontingent u misiji KFOR-a, odbacivši Vulinove izjave kao "histerične spekulacije Srbije" koje su "usmjerene protiv Hrvatske" i "aludiraju na drugačije vojne i slične aktivnosti" koje MVEP smatra "krajnje smiješnima i apsurdnima".

Ranije u petak polemici se priključio i srbijanski predsjednik Vučić. Zamjerio je Hrvatskoj jer se, unatoč priznanju neovisnosti Kosova, ne može praviti da ne zna da je to teritorij Srbije na kojem živi veliki broj Srba.

Rekao je da je Hrvatska namjerno donijela takvu odluku o aktivnostima unutar KFOR-a, "pokušavajući poniziti Srbiju".

Srbima na Kosovu zajamčio je da više neće biti "novih Oluja" ni protjerivanja srpskog stanovništva i najavio kako će za koji dan u Bruxellesu razgovarati s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, istaknuvši opredjeljenje Srbije da izbjegne sukobe i sačuva mir.

U petak je ponovno reagirao i ministar Vulin, ustvrdivši kako MVEP Hrvatske, "osim što je iznio osobne uvrede, nije osporio nijednu riječ mog odgovora, ali je histerično napalo pravo Bunjevaca da postoje i govore svojim jezikom“.