'Slovenske banke još su uvijek solventne, ali se stanje pogoršava i vlasnici sve teže osiguravaju potreban dodatni kapital', rekao je Kranjec u nastupu pred upravnim odborom slovenske gospodarske komore u Ljubljani u srijedu.

Pri tom je Kranjec posebno posebno istaknuo sve slabiju likvidnost u bankama s većinskim državnim vlasništvom, jer dokapitalizaciju nakon gubitaka izazvanih njhihovim lošim kreditnim plasmanima ne može u cijelosti izvesti država, pa će one i ovu godinu završiti s gubitkom, treću godinu za redom.

Slovenske su banke prije izbijanja gospodarske krize godišnje otpisivale 300 do 400 milijuna eura na ime loših kreditnih plasmana, sada je taj iznos već dosegao 1,2 milijarde i one neće moći ponovo poslovati s profitom dok se njihopve bilance ne očiste, ustvrdio je Kranjec. On podržava vladine planove da se loše bilance banaka uključe u posebnu 'lošu banku' ili fond, kako bi opet mogle normalno poslovati i plasirati kredite.

No, umjesto ustrajanja na dosadašnjem načinu investiranja za gospodarski rast preko zaduživanja i kredita, Slovenija bi se trebala okrenuti vlasničkom kapitalu i otvaranju za strane investicije, ocijenio je Kranjec. Poručio je kako treba postaviti i pitanje ima li smisla da vlasnik najvećih banaka i dalje bude država.

Što se tiče nagađanja da će Slovenija trebati zatražiti međunarodnu pomoć za financijsku stabilizaciju, Kranejc je rekao da prema analizi središnje banke to neće biti potrebno ako političke stranke postignu suglasnost o potrebnim reformama i drugim mjerama koje treba provesti do kraja godine.