Ovog tjedna očekuje se objava javnog natječaja za sve zainteresirane koji žele unajmiti jedan od 20 stanova u vlasništvu države u centru Zagreba. Početna cijena - 15 kuna po metru kvadratnom. Iako to zvuči malo, pitanje je koliku će cijenu dostići stanovi, s obzirom da stan odlazi onom tko da više. Bez obzira što se svi slažu da je vrijeme da država krene u iskorištavanje silnih nekretnina koje posjeduje, pitanje je li ovaj koncept i najbolji
Državni ured za upravljanje državnom imovinom nudi stavljanjem u najam određenog broja stanova u centru grada moguće rješenje stambenog pitanja. Kažu da namjeravaju biti rigorozni jer stanovi moraju služiti isključivo za stanovanje, ne za obavljanje bilo kakve gospodarske djelatnosti. Pritom ne spominju nikakve uvjete: prihode budućeg najmoprimca, broj djece, godine…
Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma, smatra da je riječ više o marketinškom triku nego o projektu koji ima socijalni aspekt i koji će omogućiti jeftiniji krov nad glavom građanima koji nemaju riješeno stambeno pitanje. Uz to, budući najmoprimci u zapuštene će stanove morati uložiti određena sredstva, a nakon pet godina ugovor o najmu možda im neće biti produljen.
'Dobro je da država stavlja prazne stanove u funkciju, no ne znamo koji je cilj: pomoći građanima ili ih useliti da im plaćaju režije. Rekli su da je to pilot projekt. To mi je neukusno. Kao da isprobavaju kako će to ići i koliku će cijenu postići', kaže Marković. Zaključuje da bi pametnije bilo prodati te nekretnine.
Iako je početna cijena kvadratnog metra 15 kuna ili oko dva eura, Borislav Vujović, vlasnik zagrebačke agencije Opereta nekretnine, procjenjuje da konačna cijena ne bi trebala biti viša od pet eura po kvadratu. To je i dalje znatno niža cijena najma od one za stanove, doduše uređene, koji su trenutno na tržištu.
Vujović ovaj potez smatra stihijskim, bez plana i jasnog cilja. 'Nisam siguran koliko nam je to potrebno. Većina hrvatskih građana posjeduje vlastitu nekretninu. Pitanje je koliko je to dobro. To je uostalom intervencija u slobodno tržište najma stanova', naglašava Vujović. Ipak, s obzirom da je za sada riječ tek o 20 ponuđenih stanova, neće biti znatnijih utjecaja na tržište. Napominje da najmoprimci moraju biti svjesni toga da će trebati uložiti u renoviranje stana, ali i da se za takve nekretnine obično plaćaju dosta visoke režije.
Maruška Vizek s Ekonomskog instituta pozdravlja stavljanje u funkciju praznih državnih nekretnina. Ipak, naglašava dva bitna aspekta: nepostojanje službenih podataka o ostvarenim najamninama u cjenovnom bloku u kojem se nalaze dotične nekretnine i nedostatak podataka o karakteristikama nekretnina koje se daju u najam.
'Za sada ne znamo ni osnovne karakteristike tih stanova, niti znamo tržišnu cijenu najma nekretnina na tim lokacijama, što znači da ne možemo dati ni objektivnu ocjenu toga je li ovaj koncept korištenja državnih stanova optimalan ili ne', kaže Vizek.
