U dokumentu koji se temelji na analizama za 2021. godinu stoji kako je tu godinu u BiH obilježila teška politička kriza, a "etnonacionalistički politički lideri" označeni su kao glavni uzročnici tog stanja, uz konstataciju kako su oni do toga doveli svojom retorikom etničkih podjela koja je bez presedana.

U izvješću se također upozorava da je zbog političke krize prouzročene secesionističkom retorikom lidera iz Republike Srpske i njihova opstruiranja rada tijela vlasti na državnoj razini, kao i zbog nefunkcionalnosti Federacije BiH zbog napetih odnosa između Hrvata i Bošnjaka radi ostvarenja "uskih političkih interesa", u zemlji postignut ograničeni i mali napredak u pravnim i regulatornim reformama važnim za borbu protiv terorizma.

To pak izravno ugrožava učinkovito suprotstavljanje potencijalnim terorističkim prijetnjama. Izvješće State Departmenta tako ukazuje na slabu suradnju Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) s Tužiteljstvom BiH, za koje navodi da nije uspjelo uspostaviti učinkovite istrage u slučajevima sumnje na financiranje terorističkih aktivnosti.

Iako u BiH tijekom 2021. nije bilo incidenata koji se mogu povezati s terorizmom, američka administracija je na stajalištu kako i dalje valja riješiti problem građana BiH koji su ranije otišli boriti se u Siriju ili Irak i čiji članovi obitelji tamo još uvijek borave. State Department upozorava i na to da se pravosuđe u BiH "olako" odnosi prema ženama za koje postoji sumnja na povezanost s terorizmom.

Za razliku od političara, policije i pravosuđa lideri najvećih vjerskih zajednica u BiH zaslužili su pozitivnu ocjenu State Departmenta, koji u izvješću ocjenjuje da oni zajedno, kroz Međureligijsko vijeće, rade na promicanju tolerancije i suprotstavljanju netrpeljivosti ili nasilju.