'Najvažnija je preventiva. Preporučuje se izlaziti u ranim jutarnjim satima i tako izbjegavati direktno sunce u razdoblju od deset sati do pet popodne. Zatim rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, a bolesnici trebaju uzimati redovitu terapiju', naglašava Jozo Brkić, liječnik iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba.

Trebali bi piti do dvije litre tekućine dnevno, što naravno ovisi od osobe do osobe. Oni koji više rade trebaju piti više jer se više i znoje. Tekućina podrazumijeva vodu, niskokalorične napitke bez kofeina, šećera i alkohola, kako objašnjava dr. Brkić te dodaje da je važno pripaziti i na prehranu.

'Potrebno je izbjegavati masnu hranu te jesti puno povrća i voća. Također, preporučuju se mali i češći obroci', naglašava.

Liječnik objašnjava i kako je važno nositi odjeću od laganijih, prozračnih i svjetlijih materijala, jer se tako sprečava prekomjerno znojenje zbog strujanja zraka, te kape, šešire i sunčane naočale.

Važno je i rashladiti prostor u kojem živite, a idealna temperatura je ispod 32 stupnjeva Celzija danju i 24 noću.

'Tijekom noći i ranih jutarnjih sati treba otvoriti prozore ili koristiti klimatizaciju te tako rashladiti dom', navodi dr. Brkić.

U velikoj su opasnosti i ljudi na plažama - zato se savjetuje da se ne odlazi na njih u vrijeme najjačeg sunca te da se obvezno koriste kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorom od UV zračenja.

'Ako osoba osjeća mučninu, glavobolju, slabost i vrtoglavicu, treba odmah potražiti pomoć i skloniti se u hladniji prostor', naglašava liječnik.

Velike vrućine mogu dovesti do infarkta te tegoba s dišnim sustavom i bubrezima. Zbog vrućine krvne žile se šire te se smanjuje tlak. Organizam se ne može ohladiti znojenjem i održati temperaturu u normalnim granicama, što dovodi do dehidracije i ostalih tegoba koje mogu izazvati i smrt, kako se navodi u Preporukama za zaštitu od topline, što ih je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a u kojima možete detaljnije saznati kako se zaštititi od velikih vrućina.