S toplijim danima sve više ljudi boravi u prirodi, osobito među niskim raslinjem, gdje je najveći rizik od mogućeg kontakta s krpeljima. Sezona njihove najveće brojnosti je u proljeće i rano ljeto, tijekom travnja, svibnja i lipnja, ali ih se može naći i u ranu jesen. Na što obratiti pažnju, kako se zaštititi, koje bolesti prenose i tko su najugroženije skupine ljudi, pročitajte u kratkom vodiču
Što su krpelji?
Na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) krpelje se opisuje kao životinjice iz skupine člankonožaca i paučnjaka koje za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi pa su povremeno nametnici na životinjama kojima sišu krv, a iznimno i na čovjeku, te pritom mogu prenositi uzročnike zaraznih bolesti.
Gdje se nalaze?
Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do metra visine i u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je šumski krpelj dok je u priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj.
Koje bolesti prenose?
Od bolesti koje prenose krpelji najčešće su lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis. Pseći krpelj prenosi rikecije, a one uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.
vezane vijesti
Što je lajmska bolest i kako je prepoznati?
Riječ je o bolesti koju uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi, a prenosi se ubodom zaraženog krpelja. Simptomi su joj umor, zimica, vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te povećani limfni čvorovi uz karakterističan osip na koži. Bolest se liječi antibioticima, a najveći broj oboljelih u Hrvatskoj obično bude u Zagrebu i okolici te u sjevernim kontinentalnim županijama.
Što je krpeljni meningoencefalitis i kako ga prepoznati?
Riječ je o upalnoj bolesti središnjeg živčanog sustava uzrokovanoj virusom koji prenose krpelji. Infekcija ovim virusom u većine osoba uzrokuje samo blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima. Važno je istaknuti da se cijepljenjem može spriječiti njena pojava, a ono se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim grupama i češće su izložene ubodu krpelja, poput šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, ali i izletnika i turista koji često borave u krajevima u kojima oni obitavaju.
Što napraviti ako primijetite ubod krpelja?
Prilikom uboda krpelja važno ga je što prije odstraniti jer je rizik od infekcije veći što je on duže pričvršćen. Za vađenje se preporučuje pinceta koju je potrebno prebrisati antiseptikom. Krpelja treba primiti za glavu i lagano ga izvući, a nikako ga ne gnječiti, naglo povlačiti ili stiskati jer se time uzrokuju njegovo grčenje te pojačano izlučivanje sekreta i uzročnika bolesti u ljudsko tijelo. Iz HZJZ-a navode da ga ne treba premazivati alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejom ili nečim sličnim, kao ni paliti plamenom. U slučaju da dođe do komplikacija, svakako se treba obratiti liječniku.
Kako se preventivno zaštititi prilikom boravka u prirodi?
Svakako se preporučuje prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi, od dugih rukava preko nogavica uvučenih u čarape do zatvorenih cipela. Nastojite izbjegavati odjeću tamnih boja jer se na njoj krpelj teže uočava. Koristite sredstva koja ih odbijaju, a po povratku iz prirode provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja i istuširajte se. Kod djece će se često naći na glavi jer se ona više igraju u travi nego odrasli.
