'Svaki put kada neka aplikacija ili internetska stranica zatraži od nas da izradimo novi digitalni identitet ili da se jednostavno prijavimo putem neke velike platforme, mi nemamo pojma što se u stvarnosti događa s našim podacima', upozorila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, još 2020. godine. Najavila je tada, u svom prvom govoru o stanju Unije, da će Komisija predložiti siguran europski e-identitet, onaj kojem će građani vjerovati te koji će moći koristiti bilo gdje i za bilo što u Europi - od plaćanja poreza do najma bicikla.

Tri i pol godine kasnije Europski parlament prihvatio je pravila za razvoj jedinstvenog Europskog digitalnog identiteta (eID). Uzajamnim prekograničnim prepoznavanjem nacionalnih sustava elektroničke identifikacije građanima će se omogućiti identifikacija na internetu bez komercijalnih pružatelja usluga i pristup uslugama iz drugih članica EU-a uz pomoć nacionalne e-osobne iskaznice.

Hrvatska eurozastupnica Romana Jerković (SDP), glavna izvjestiteljica Europskog parlamenta za netom usvojeni Zakon o Europskom digitalnom identitetu (eID), ističe da će taj pravni akt značajno unaprijediti svakodnevicu građana te će sve svoje dokumente sada moći zatražiti putem digitalnog novčanika. To ne znači samo manje odlazaka na šaltere, već i postavljanje temelja za digitalizaciju javne uprave te bržu komunikaciju građana s javnim i privatnim servisima.

'Važno je naglasiti da ćemo moći koristiti digitalni novčanik u svim zemljama Europske unije. Primjerice, ako vas zaustavi policija u nekoj drugoj zemlji, moći ćete pokazati svoju digitalnu vozačku dozvolu. Ako se upisujete na fakultet u drugoj zemlji, moći ćete pokazati svoje e-svjedodžbe i e-domovnicu, jer će biti pohranjene u vašem digitalnom novčaniku', tumači zastupnica Jerković.

Ona je u ime EU parlamenta vodila pregovore s državama članicama, ukazujući na inzistiranje EU-a na strožoj zaštiti osobnih podataka u odnosu na sadašnje digitalne identitete na velikim internetskim platformama poput Googlea. Štoviše, velike platforme morat će prihvatiti upotrebu europskog novčanika za digitalni identitet ako korisnik to zatraži, npr. kako bi dokazao svoju dob bez otkrivanja identiteta ili drugih osobnih podataka.

Što je digitalni novčanik i kada ga možemo očekivati?

Europski digitalni novčanici za digitalni identitet bit će aplikacije koje će omogućiti sigurno pohranjivanje digitalnog identiteta građana i svih njihovih digitalnih vjerodajnica. Mnogi u EU već koriste digitalne novčanike na svojim pametnim telefonima za pohranjivanje, primjerice, karata u prijevozu kada nekamo putuju ili za virtualne bankovne kartice za praktično plaćanje. Prema novim pravilima, digitalni novčanici bit će dostupni svima i omogućit će digitalnu identifikaciju, pohranu i upravljanje podacima o identitetu i službenim dokumentima poput ​​vozačke dozvole, liječničkog recepta ili svjedodžbe. Pomoću novčanika građani će moći dokazati svoj identitet kada je to potrebno i u svakom trenutku imat će potpunu kontrolu nad podacima koje dijele.

Prototipovi digitalnog novčanika očekuju se 2025. godine, a Jerković očekuje da će zaživjeti tijekom 2026. Na različitim dijelovima aplikacije trenutno rade četiri konzorcija. Svakako, riječ je o tehnologiji u kojoj će građani - oni koji se za to odluče, jer korištenje aplikacije neće biti obavezno - moći sami kontrolirati koji se podaci koriste i kako.

Primjeri plaćanja

Europski digitalni identitet može se koristiti, između ostalog, za podnošenje zahtjeva za izdavanje osobnih dokumenata, prijavu promjene adrese, otvaranje bankovnog računa, podnošenje poreznih prijava, prijavu na sveučilište u bilo kojoj državi članici EU-a, čuvanje liječničkog recepta koji se može koristiti bilo gdje u Europi, prijavu za posao, iznajmljivanje automobila pomoću digitalne vozačke dozvole, odlazak u hotel...

Primjerice, podnošenje zahtjeva za bankovni kredit obično je veoma složen i dugotrajan proces.

Korištenjem EU digitalnog identiteta, korisnik na zahtjev banke samo treba odabrati potrebne dokumente iz svog digitalnog novčanika i poslati ih na provjeru banci, a ona zatim može nastaviti s postupkom prijave.

Europska komisija navodi još nekoliko konkretnih primjera, a neki od njih - poput registriranog podstanarskog staža - u Hrvatskoj još nisu primjenjivi.

• Peter je instalirao svoj EU digitalni novčanik na mobilni telefon. To mu je osigurala njegova matična država, vodeći računa o tome da je aplikacija izdana osobno njemu. Umjesto da nosi kartice u stvarnom novčaniku, on u mobilnom uređaju može pohraniti vozačku dozvolu, bankovne kartice itd.
• Yavor se sprema preseliti u drugu državu članicu kako bi preuzeo novu poziciju. Prilikom podnošenja zahtjeva za najam stana, može koristiti digitalni novčanik za prikaz svoje 'podstanarske povijesti', podataka o zaposlenju i kreditne sposobnosti - s tim da se identitet otkriva tek nakon potpisivanja ugovora.
• Kjerstin koristi svoj digitalni novčanik kada potpisuje online ugovore jer joj to omogućuje siguran digitalni potpis, eliminirajući potrebu za papirnatim dokumentima i fizičkim potpisima.
• Danika, u poslovne svrhe, ima bankovne račune u nekoliko država EU-a. Prethodno je za autorizaciju transakcija u e-bankarstvu morala koristiti različita sredstva (otisak prsta, jednokratnu šifru ili potvrdu za upite za odobrenje transakcije poslane na njezin osobni uređaj...), a sada sve banke u tu svrhu koriste njezin digitalni novčanik.

Kada za to dođe vrijeme, države članice ponudit će novčanike koje će svatko moći preuzeti, instalirati i koristiti na svom osobnom pametnom telefonu ili uređaju. Ako već koriste nacionalni sustav digitalne identifikacije, poput e-Građana u Hrvatskoj, korisnici EU digitalnih novčanika neće trebati proći još jedan postupak registracije. Komisija će kroz provedbene akte predložiti i dogovoriti s državama članicama standarde, tehničke specifikacije i operativne aspekte jer se europski okvir digitalnog identiteta samo proširuje funkcionalnostima nacionalnih eID-ova.

Jerković je na današnjoj konferenciji za novinare kazala da su europske institucije odradile svoje, a sada se sve spušta na nacionalnu razinu. Zakon o eID-u najprije treba usvojiti Hrvatski sabor, ali država mora paralelno razvijati prototip državnog novčanika, poručila je Jerković, dodavši da 'ne zna' je li Hrvatska krenula s izradom prototipa, no da bi to 'svakako trebalo biti u nadležnosti Središnjeg (državnog) ureda za razvoj digitalnog društva'.

Upozorila je na fragmentaciju sustava e-Građani, gdje pojedini registri između sebe uopće ne komuniciraju. 'Digitalni novčanik će pomoći da se to konačno dogodi jer će samo tako digitalni novčanik moći povući neke dokumente koje osoba želi i treba. To neće biti jeftina stvar... ali poanta je u modernizaciji javne uprave', poručila je Jerković.

Potvrdila je da će korištenje digitalnog novčanika biti u potpunosti besplatno i dobrovoljno, odnosno da će građani i dalje moći koristiti 'papirnate' dokumente.

Sadržaj je dio projekta EU: Glas za Europu i realizira se u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.