Bugarska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka su u travnju ove godine zabranile tranzit ukrajinskog žita kroz te zemlje jer su izvjesne količine namijenjene izvozu u druge zemlje završile na njihovim lokalnim tržištima, što je rušilo cijene lokalnim poljoprivrednicima. Krizu je sanirala Europska komisija, ali problemi nisu riješeni.

Sada je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman ugovorio tranzit ukrajinskog žita, ali kod nas ne postoji zabrana trgovanja kao u spomenutim zemljama. Mato Brlošić, ratar i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore kazao je za tportal da i naši poljoprivrednici strahuju da će dio ukrajinskog žita završiti na našem tržištu, a ne u izvozu.

'Toga se najviše bojimo znajući kakvi su naši trgovci. Strah nas je da će puno više robe završiti tamo gdje ne bi trebalo, više nego što je to bilo u Poljskoj i drugim zemljama', poručio je Brlošić. Naglasio je da su poljski poljoprivrednici dobili značajna financijska sredstva kao odštetu za to što ih je preplavilo ukrajinsko žito. Isto očekuju i u Hrvatskoj.

'Kod nas je netko ugovorio tranzit ukrajinskog žita bez da se pitalo poljoprivrednike njihovo mišljenje i bez da poljoprivrednici znaju koji su mehanizmi zaštite da ta pšenica neće završiti na lokalnom tržištu. Odnosno, je li se itko pitao kako će se na hrvatske poljoprivrednike reflektirati činjenica da ta pšenica ide direktno za Italiju, a znajući da gotovo 90 posto naše pšenice koja se izvozi također ide za Italiju? Takvom odlukom su zatvorili talijansko tržište za našu pšenicu. Postavlja se pitanje kako će naši poljoprivrednici koji proizvode pšenicu preživjeti', otvoreno je iskazao nezadovoljstvo ovaj ratar.

Puno je otvorenih pitanja, kaže, koliko zna, nisu kontaktirali poljoprivrednike, a nigdje nisu uspjeli dobiti informaciju koji su mehanizmi zaštite za domaćeg poljoprivrednika jer će proći ogromne količine robe preko hrvatskog teritorija. Podsjetio je i na to da je Poljska dobila određenu subvenciju iz Europske unije jer se dokazalo da se pšenica iz Ukrajine zadržavala u toj zemlji. Smatra da se vrlo lako može predvidjeti koje će se količine zadržati, odnosno koliko će cijena hrvatske pšenice pasti na tržištu zbog ukrajinske.

'Ovdje govorimo o tome da se ukrajinska pšenica proizvodi van standarda Europske unije i kao takva je sigurno konkurentnija nego što je naša. Ako nam je Europa nametnula određene uvjete proizvodnje i time opteretila i poskupila nam proizvod onda ima i obavezu tu našu proizvodnju zaštititi', upozorava Brlošić i dodaje da ako je već neki viši politički interes da ta pšenica putuje, onda poljoprivrednici moraju dobiti subvencije. I to, naglasio je, subvencije ne smiju biti tipa 'da se malo popraši' i gotovo.

'Ovdje je pitanje o opstojnosti i hoće li Hrvatska s ovakvom politikom uopće biti samodostatna s pšenicom. Brzo ćemo doći do toga da nećemo imati dovoljno pšenice za svoje potrebe', iznio je crno predviđanje naš sugovornik. Pet srednjoeuropskih država (Poljska, Mađarska, Slovačka, Bugarska i Rumunjska) žele da se produlji zabrana Europske unije na uvoz žitarica iz Ukrajine barem do kraja godine. Zabrana bi trebala isteći 15. rujna, no Poljska ne kani ukinuti zabranu 15. rujna čak i ako se EU ne složi s odlukom o produljenju, rekao poljski premijer Mateusz Morawiecki. Tranzit dopuštaju.

'Što smo mi žrtveni jarci koji moraju provoditi sve politike koje Bruxelles piše. Naša proizvodnja je daleko skuplja i ne bi se smjelo dozvoliti da se takva roba plasira na tržištu i bude direktna konkurencija našoj robi', zaključio je.