Nakon što je u četvrtak objavio nekoliko mjeseci staru videosnimku iskaza bivšeg direktora Hrvatskih autocesta Josipa Sapunara pred USKOK-ovim istražiteljima, kojim je u aferu izvlačenja novca iz javnog poduzeća uvukao HNS i njezinog bivšeg člana Radimira Čačića, Jutarnji list u petak je objavio i nastavak u kojemu ključni svjedok objašnjava metodologiju isisavanja i sustav namještanja poslova i podmićivanja političara
Po Sapunarovom iskazu, provizije na poslove u cestogradnji isplaćivane su šefovima u Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama, ali i tadašnjim nadležnima u Ministarstvu prometa. Milijuni kuna u gotovini navodno su uz proviziju isplaćivani preko tvrtke Igora Premilovca, poznatog iz afere Remorker i HGK-a, a potom su tvrtke zauzvrat dobivale razne fiktivne dodatne i izvantroškovničke radove, čime su praktički nadoknadile isplaćeni mito naplativši se iz Državnog proračuna.
Posebno je spomenuto namjerno mijenjanje trase autoceste prema Pločama, samo kako bi tvrtka Skladgradnja u vlasništvu braće Slavena i Joze Žužula dobila referencu građenja tunela.
Oko objave snimke nastale u USKOK-ovoj sobi za ispitivanje javnost ovih dana kao da se uzbuđuje: osim što su korupcija na najvišoj razini i njezino temeljito praćenje u medijima postali uobičajene stvari, ni objavljivanje sočnih detalja nije nepoznato. No za razliku od doba otprije godinu ili dvije, danas to više nije ni kazneno djelo - izmjenama Zakona o kaznenom postupku faza istrage umjesto 'tajne' proglašena je 'nejavnom'. Drugim riječima, tko se dokopa dokumenata ili snimki, ne treba se bojati posljedica.
Zgodna podudarnost je ta da se Sapunarovo svjedočenje objavilo tek nekoliko dana nakon što je na portalu direktno.hr osvanuo transkript pojavljivanja Slavka Linića pred istražiteljima USKOK-a, gdje bivši ministar financija optužuje premijera Zorana Milanovića da je prekršio zakon tako što je tadašnju šeficu Porezne uprave Nadu Čavlović Smiljanec obavijestio o istrazi koja se vodi protiv nje, ali i da je preko ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića pokušao spriječiti njezin kazneni progon.
Upućeni tvrde - u idućim mjesecima možemo očekivati još više ovakvih slučajeva.
'Uvijek se nađu neki dobri ljudi koji to lansiraju u javnost, a pogotovo u velikim postupcima u kojima imamo desetke optuženika, odvjetnika i tužitelja. To je zgodna stvar i najčešće služi za prepucavanje na političkoj sceni, unutar stranaka ili između njih. A ni Državno odvjetništvo više nema interes otkrivati otkud cure informacije, jer se više ne radi o kaznenom djelu', objašnjava bivši glavni državni odvjetnik Krunislav Olujić
'Za očekivati je da će ovakvih stvari biti sve više, pogotovo uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora, jer se radi o cirkuskoj areni u kojoj se odvija politička bitka. Sve je to u funkciji obračuna, a ni naciji vjerojatno neće biti mrsko. Ako nema kruha, može im se ponuditi igara', smatra Olujić.
Odvjetnik Željko Žganjer, nekadašnji prvi čovjek USKOK-a, smatra da je ukidanje tajnosti istrage bio logičan potez, jer je ionako bilo teško kontrolirati informacije u procesima s velikim brojem sudionika.
'Najdjelotvornije je bilo pokušati suziti krug korisnika informacija u ovakvim procesima, ali u slučajevima u kojima imamo puno aktera poput osumnjičenika i odvjetnika - a ne smijemo zaboraviti ni državne odvjetnike - to je jednostavno nemoguće. U svemu najviše profitiraju mediji, a pitanje tajminga objave ili traženje političkih razloga za to spada u zonu pretpostavki i spekulacija', dobrohotan je Žganjer prema podatku da je većina tajnih ili 'nejavnih' iskaza našla put baš do istih dnevnih novina.
U Državnom odvjetništvu već ranije su demantirali da su ikakve informacije procurile iz njihovih redova, ali i priznali da zbog novog zakona niti mogu niti žele postupati oko toga.
