Iako točan broj prikupljenih potpisa još nije poznat - sindikalne procjene variraju od 600 do više od 700 tisuća potpisa - riječ je o volji građana koja se ne može zanemariti. Lovro Kuščević, kao da je zaboravio na 'štetu od 45 milijardi kuna' po hrvatski proračun, izjavio je da zbog velikog broja potpisa možda neće ni biti potrebna njihova provjera, a upitan hoće li Vlada sada povući mirovinsku reformu, rekao je za Večernji list da je to teoretski moguće, ali da je bolje da se održi referendum.

Premijer Andrej Plenković izjavio je pak da respektira 'ovu i svaku drugu referendumsku inicijativu'. Očito, vladajući moraju čuvati reformsko lice vani, a istodobno se ne smiju zamjeriti stotinama tisuća birača uoči serije izbora. U prvim reakcijama na broj potpisa, premijer i njegov ministar uprave stoga su prebacili lopticu, za početak, na Sabor, koji treba odlučiti hoće li od Ustavnog suda zatražiti provjeru ustavnosti referendumskog pitanja.

Što na 'pomirljivu' retoriku kaže sindikalni čelnik Vilim Ribić?

'S obzirom na broj potpisa, bilo bi pravo političko samoubojstvo govoriti drugačije. Demokratske izjave dolaze iz usta ljudi za koje nisam siguran da su sasvim verzirani, upućeni i opredijeljeni za konzistentna i konzekventna demokratska rješenja. Zasad to baš i nisu pokazali. A Ustavni sud se vodi političkim kriterijima. Po pitanju utjecaja na proračun, ispada da se nikada nikakav referendum o socijalnim pitanjima ne bi ni mogao provesti. Pa sve ima ovakve ili onakve reperkusije na proračun, ali ako ovo nije dopušteni referendum, onda nam institut referenduma i ne treba!', kazao je Ribić u ponedjeljak za tportal.

Barić: Veće su šanse da '67 je previše' ne prođe na Ustavnom sudu

Sporno je, naime, to što referendumsko pitanje, u formi izmjena sedam članaka važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju, zadire u državni proračun, makar i neizravno. Tu je situaciju ranije za tportal detaljno razložila ustavna stručnjakinja Sanja Barić, dajući referendumskoj inicijativi 30 posto šanse da dobije 'zeleno svjetlo' na Ustavnom sudu. Isto je potvrdila i u današnjoj izjavi. 'I dalje mislim da su veće šanse da ne prođe na Ustavnom sudu', poručila je predstojnica Katedre za ustavno pravo riječkog Pravnog fakulteta.

'Državni proračun uključuje i zdravstveno i mirovinsko osiguranje u širem smislu jer država u konačnici mora naći sredstva da bi svi umirovljenici dobivali mirovine u odgovarajućim iznosima. Dakle, ta odluka ima izrazite i jasne financijske posljedice, kakve god one bile. E sad, ovlast donošenja državnog proračuna isključivo je ovlast Hrvatskog sabora, odnosno predstavničkog tijela, a iako ovo nije donošenje samog proračuna, određene financijske posljedice svakako su izvedive. Upitno je može li se samo tako intervenirati u zakonodavstvo s financijskim posljedicama, i to vrlo ozbiljnim za održivost državnog proračuna u širem smislu', kazala je prorektorica Sveučilišta u Rijeci još krajem ožujka, podsjećajući da je Ustavni sud, u slučajevima referendumskih inicijativa o outsourcingu i monetizaciji već govorio o postojanju isključivih nadležnosti državnih tijela.

Poručila je Barić i da je referendumske inicijative uvijek imaju smisla, jer pokazuju koliko građana dijeli određeno mišljenje i na taj način šalju poruke političkim akterima na znanje i ravnanje.

Za razliku od spomenutih referendumskih inicijativa, koje su ciljale prijedloge zakona, '67 je previše' usmjerena je na izmjenu postojećeg zakona, što znači da se zakon u slučaju uspjeha na eventualnom referendumu automatski mijenja - baš kao što je zbog referenduma inicijative U ime obitelji krajem 2013. godine Ustav nadopunjen definicijom braka kao 'zajednice muškarca i žene'. Činjenica je, međutim, da referendum o mirovinskoj reformi i referendum o ustavnoj definiciji braka - uz prikupljenih 749.316 potpisa - nemaju jednaki utjecaj na državni proračun. To priznaje i Vilim Ribić.

'Naravno, nešto ima više, a nešto manje utjecaja na proračun. Ali ako govorimo o socijalnim pitanjima u užem smislu, o pravima građana, onda ispada da je referendum de facto zabranjen. Tu je u startu pretpostavka koja polazi od sužene interpretacije prava ljudi na referendum.

Neki ljudi na teorijskoj razini nisu skloni referendumima, jer tvrde da je narod neuk. Vrlo je česta teza da narod nije kompetentan donositi odluke o takvim pitanjima, a vidimo da je dosadašnja elita bila toliko sposobna da je uspjela uništiti zemlju. Pogledajte u kakvom se stanju nalazimo i ne treba vam više nikakav, ni teoretski ni praktični argument da elite nisu ništa učenije od naroda i da postoje druge elite, koje nisu na vlasti, a ekonomsku i socijalnu politiku promišljaju na drugačiji način, vodeći interesa o većini građana', kaže Ribić.

Smerdel: Referendum je lakše obraniti nego zabraniti

Branko Smerdel, predstojnik Katedre za Ustavno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, promišlja kako regulirati referendum u Hrvatskoj. On se protivi aktualnom rješenju, kako kaže, nereguliranog referenduma na kojem odlučuju svi oni koji 'svrate' na referendum. 'Mora se zahtijevati kvorum izlaznosti, da je pristupilo 50 posto plus 1 birač', naveo je Smerdel gostujući u Točki na tjedan televizije N1.

Po njegovom sudu, bilo bi naivno zakonom propisati obvezno sudjelovanje na referendumu. 'Mnogi stručni ljudi misle da ako napišu zakon da je to obvezno i da će se to samo izvršiti. Propisati obvezno glasovanje znači dati nove ovlasti policiji, uvesti kontrolore, proširiti zatvore, to je jedna groteskna ideja', upozorio je profesor Smerdel.

Po pitanju inicijative '67 je previše' kaže da bi referendumsko pitanje on znao obraniti.

'Ja sam profesor, nisam opredijeljen, znao bih braniti i jedno i drugo, i bolje nego što se neke stvari znaju obrazlagati i na Ustavnom sudu. Lakše bi bilo braniti nego zabraniti, ali ova kontraofenziva koju je poduzela Vlada isto blefira kad kaže da će to koštati 45 milijardi kuna', ocijenio je Smerdel.

Palić: Referendumsko pitanje u skladu s Ustavom

Ustavni stručnjak Mato Palić, docent na Katedri ustavnih i političkih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku, smatra da je referendumsko pitanje inicijative '67 je previše' u skladu s Ustavom. U predstojećoj proceduri, organizatori će predati potpise Saboru, a ako se utvrdi potreban broj valjanih potpisa - 10 posto ili više od ukupnog broja birača - Sabor može raspisati referendum ili se obratiti Ustavnom sudu koji provjerava ima li dovoljno potpisa i je li pitanje u skladu s Ustavom, protumačio je Palić gostujući u sinoćnjem Dnevniku televizije N1.

Ustavni sud u roku od 30 dana donosi odluku i dostavlja je Saboru, a ako su ispunjeni svi uvjeti, Sabor odlučuje o raspisivanju referenduma.

Profesoru Paliću zvuči nemoguće da će Vlada utvrditi da nema dovoljno potpisa. 'Nevjerojatno bi bilo da ima 200.000 nevažećih potpisa', rekao je taj prodekan na osječkom Pravnom fakultetu, koji je osobno podržao inicijativu svojim potpisom jer 'smatra da se narodu treba omogućiti da se izjasni o ovom prijedlogu.'

Ako Ustavni sud to ipak onemogući, Vilim Ribić kaže da se sindikati s tim sigurno neće pomiriti.

'Ustavni sud ima legalno pravo odlučivati o ustavnosti referenumskog pitanja, ali on je kompromitiran i nema legitimitet odlučivanja', poručuje Ribić. Drugim riječima, ako se pitanje proglasi neustavnim, sindikati će pozvati građane na ulicu, a za najveći prosvjed u povijesti Republike Hrvatske - 23 godine nakon 100.000 ljudi na prosvjedu za Stojedinicu - bilo bi dovoljno da se odazove tek svaki peti potpisnik peticije za referendum.