Načelno, ako se takve ustavne promjene donesu, one bi mogle utjecati na postupke koji su u tijeku. Postoji i mogućnost retroaktivne primjene, ako Sabor to eksplicitno propiše, no ponavljanje postupaka u kojima je sud već utvrdio zastaru ne bi išlo. To bi se itekako moralo opravdavati', rekao je Hini jedan ustavnopravni stručnjak, koji je želio ostati neimenovan.

Upozorio je da kaznenopravni stručnjaci i suci nisu suglasni oko naravi zastare, koju neki tumače kao isključivo procesnu, a neki kao materijalnu pretpostavku.

Nesuglasice oko naravi zastare pokazale su se u suprotstavljenim sudskim odlukama o izručenju bivših dužnosnika jugoslavenske obavještajne službe Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, koje njemačko pravosuđe tereti za pomaganje u ubojstvu hrvatskoga političkog emigranta Stjepana Đurekovića, kod Muenchena 1983.

Vijeće Županijskog suda u Zagrebu odlučilo je izručiti Perkovića, pozivajući se na ranije odluke Vrhovnog suda da zastara po hrvatskom pravu nije relevantna kad se radi o djelima za koja se po Okvirnoj odluci Europskog vijeća o europskom uhidbenom nalogu (EUN) isključuje obvezu provjere dvostruke kažnjivosti.

Samo dan kasnije, Županijski sud u Velikoj Gorici odlučio je da Mustača neće izručiti, tumačeći da je u slučaju Đurekovićeva ubojstva nastupila zastara, koja je po hrvatskom zakonu obvezujući razlog za odbijanje izručenja.

I zastupnici saborske vladajuće većine podijeljeni su oko toga hoće li ustavne promjene omogućiti da se ponovo odlučuje o Mustačevu izručenju Njemačkoj na temelju EUN-a.

'To se ne bi moglo dogoditi, osim ako se Ustavom eksplicitno propiše takva mogućnost, no osobno ju smatram spornom', rekao je Hini visoki dužnosnik SDP-a, upozoravajući na načelo po kojem se ne smije dva puta suditi za istu stvar. Ponovno odlučivanje o Mustačevu izručenju smatra spornim i s aspekta ljudskih prava.

Suprotnog je stava zagrebačka profesorica kazneno-procesnog prava Zlata Đurđević, na čije se mišljenje u tumačenju zastare kao prepreke izručenju pozivala obrana Josipa Perkovića.

Odluka o izručenju nije suđenje, nije kazneni postupak, nego odlučivanje o predaji optuženog drugoj državi. Nakon što je sud odlučio da nema uvjeta za predaju, o tome se ponovno ne može odlučivati, no to će se promijeniti ako se ukine zastara', smatra Zlata Đurđević.

Tumači da se kazneni postupak protiv Mustača vodi u Njemačkoj i da bi se pitanje ponovnog suđenja za isto djelo moglo otvoriti tek kad bi tamošnji sud donio presudu.

Profesor ustavnog prava na zagrebačkom pravnom fakultetu Branko Smerdel nije želio nagađati što će Sabor propisati Ustavom, jer, kako je rekao, 'o ustavnim promjenama u ovom trenutku ne zna ništa'.

'Jedino što znam je da je predsjednik Odbora za Ustav medijima izjavio da će se nakon 22. siječnja nastaviti razgovori. Jasno je tek da su ustavne promjene neizvjesne, a ja kao član Odbora o njima od sredine prosinca nisam čuo ni riječ', rekao je.

Nije siguran ni kakve bi posljedice imale ustavne promjene kojima bi se ukinula zastara za teška ubojstva, a podsjetio je da je zastara ranije ukinuta i za kaznena djela vezana uz pretvorbu i privatizaciju.

'Ukinuli smo zastaru i u protekle tri godine imali smo samo jednu presudu, koja je nepravomoćna i o kojoj tek mora odlučiti Vrhovni sud', napomenuo je Smerdel. Naglasio je tek da se retroaktivnom ukidanju zastare za teška ubojstva treba pristupiti oprezno, 'jer je riječ o postavljanju presedana u svjetskim razmjerima', upozorio je Smerdel.

Da je retroaktivnu primjenu odredbe o nezastarijevanju teških ubojstava potrebno pažljivo formulirati smatra i Smerdelov kolega Robert Podolnjak. 'Oko toga je nužno provesti kvalitetnu stručnu raspravu. Nije dobro da se takva pitanja rješavaju na brzinu', upozorio je Podolnjak.

I docent osječkog sveučilišta Mate Palić smatra da je riječ o kompliciranoj materiji no, za razliku od kolega, on se upustio u komentar dosadašnjih sudskih odluka u slučajevima Mustača i Perkovića.

'Jedinu ispravnu odluku do sada je donio Županijski sud u Zagrebu, jer zastara koju hrvatski Zakon o pravosudnoj suradnji tretira kao obligatoran razlog za odbijanje predaje optuženika nije kao takva navedena u Okvirnoj odluci', kaže Palić.

Tvrdi da je Okvirna odluka precizno utvrdila obvezujuće razloge za odbijanje izručenja, ali da među njima nije zastara, koja se navodi tek kao mogući razlog odbijanja izručenja, a upozorio je da je Okvirna odluka europsko pravo, koje su državna tijela po Ustavu obvezna izravno primijeniti.

'Najbolje bi bilo i predlažem da Vrhovni sud od Europskog suda zatraži žurno vjerodostojno tumačenje Okvirne odluke kao prethodno pitanje, osobito s aspekta zastare kao razloga za odbijanje predaje', rekao je Palić.

Državno odvjetništvo prozvao je da krši zakon o pravosudnoj suradnji i Okvirnu odluku, da se 'ponaša se nespecifično i surađuje s obranom s ciljem da tražene osobe ne budu predane Njemačkoj'.

Državno odvjetništvo (DORH) je i u Perkovićevu i u Mustačevom slučaju od suda zatražio izručenje, ali i istodobno upozorio da je za Đurekovićevo ubojstvo nastupila zastara koju tumači kao obligatoran razlog da se odbije izručenje.

'Pogrešno je tumačenje DORH-a da zastupa Njemačku i Hrvatsku, on u ovom slučaju zastupa isključivo njemačkog tužitelja, poštujući hrvatske zakone', ocijenio je Palić, problematizirajući činjenicu da se DORH nije žalio na sudsku odluku kojom je odbijeno izručenje Mustača.