Jedni je smatraju 'glasom naroda', a drugi u njoj vide ženu koja samo želi političku moć. Unijela je nemir na društveno-političku scenu, podijelila javnost referendumskim pitanjem o istospolnim zajednicama, razjedinila hrvatsku desnicu traženjem preferencijalnog glasovanja, zadala težak udarac HDZ-u. Svaka njezina inicijativa naišla je na velik odjek u javnosti. Ima podršku Katoličke crkve. Ona je liječnica, novinarka, aktivistica, poslovna žena. Ona je Željka Markić
Njezin nagli proboj na društveno-političku scenu zaustavljen je odlukom Ustavnog suda, rušenjem referenduma čiji je temeljni motiv bio 'ulazak Željke Markić u parlament', izjavila je prva potpredsjednica Vlade i predsjednica HNS-a Vesna Pusić
I dok njezinoj pojavi jedni pridaju veliku važnost i prognoziraju joj uspješnu političku karijeru, drugi je smatraju tek 'marginalkom' .
'Ne vidim da ona ima bilo kakve političke budućnosti. Ona je sudjelovala u osnivanju stranke koja je dosegla dva do tri posto. Ona je zapravo simbol, predvoditeljica cijele političke margine u Hrvatskoj, i stranačke, i na razini osoba, margine koja se želi pomaknuti prema centru', izjavio je svojevremeno u emisiji 'Labirint' Hrvatske televizije njezin oštar kritičar, kolumnist Milan Ivkošić, dodajući da je podržavaju oni koji na razini Hrvatske ne mogu doseći prag od pet posto.
Da Željka Markić nije neovisna akterka i da nije bitna kao osoba, smatra samostalni konzultant Srđan Dvornik. Prema njegovim riječima, ona je izbila na površinu u populističkoj akciji u kojoj je jedno pitanje, ono o heteroseksualnom braku, manipulacijom pretvoreno u simbol izjašnjavanja o tobože ugroženom identitetu zajednice. Taj uspjeh mogla je iskoristiti kao politički kapital, smatra Dvornik, no to bi bila loša kalkulacija jer nije bilo prijevremenih izbora koje je zagovarao Karamarkov HDZ.
'Nedavna inicijativa iste skupine za referendum o izbornom sustavu bila je pokušaj da gđa Markić i skupina oko nje potvrde nekakve svoje 'nacionalne savjesti' iznad posebnih političkih interesa, i tu su pretrpjeli neuspjeh. Primjerice inicijativa protiv monetizacije autocesta dobila je četrdeset posto veću podršku. To je pokazalo da je ulogu 'nacionalne savjesti' daleko lakše igrati na iracionalnim nego na racionalnim pitanjima, pogotovo kad za ona prva imate podršku i dviju institucija specijaliziranih za takve stvari – katoličke hijerarhije i HDZ-a', kaže Dvornik.
Upravo na toj njezinoj drugoj inicijativi, onoj o promjeni izbornog zakonodavstva, pukla je ljubav s HDZ-om. Izjavom potpredsjednika saborskog Odbora za Ustav Vladimira Šeksa o tome kako se HDZ s njom nije vjenčao, niti joj je u 'bračnom, izvanbračnom ili političkom partnerstvu obećao da će je podupirati', Željki Markić poslana je više nego jasna poruka gdje HDZ vidi njezino mjesto na političkoj pozornici. Prema nekima, Markić se drugim referendumom uputila u osvetnički pohod jer je HDZ nije htio kao predsjedničku kandidatkinju, već se odlučio za Kolindu Grabar Kitarović. Od aktualne HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje nismo uspjeli dobiti odgovor o tome što misli o rušenju referenduma i pokušaju prodora Željke Markić na društveno-političku scenu, a to je za tportal prokomentirao samostalni konzultant Srđan Dvornik.
'HDZ-u odgovara da u tome ima eksponente, ali ne i konkurenciju, kao što mu, uostalom i većini etabliranih stranaka, odgovara i loš izborni sustav. Po onome što sada znamo ne vidim kakve bi osnove Markić imala za samostalnu političku karijeru, pogotovo što potpisi za neku referendumsku inicijativu uopće nisu isto što i podrška nekoj posebnoj političkoj opciji', smatra Dvornik.
Sličnog mišljenja je i Dragan Vulin, predsjednik HDSSB-a, govoreći da je građanski aktivizam uvijek poželjan i može doprinijeti razvoju društva, no ne može se preslikati broj potpisa i pretočiti u glasove.
'Nisam promatrao Željku Markić u svjetlu osobe koja se bavi politikom jer je neusporedivo biti kandidat na nekoj listi i organizator inicijative za pokretanje referenduma. U prvom slučaju riječ je o kandidatu, članu neke stranke, a u drugom o zalaganju za neku ideju', kaže Vulin, smatrajući da Markić 'napadaju' jer prepoznaju da bi mogla postati relevantan čimbenik na političkoj sceni. Njezinu inicijativu ocjenjuje pozitivnom jer je, kaže, ipak pokrenut jedan proces u hrvatskom društvu. Po Vulinu je nedopustivo to da uređena država, kakva bi trebala biti Hrvatska, nema vrlo jasno definirana pravila oko provođenja referenduma, a ni precizan popis birača.
Prema riječima glasnogovornika Ivana Hrstićapredsjednički kandidat Milan Kujundžić ne krije to da je podržao obje inicijative udruge U ime obitelji. Također se pokazao kao istomišljenik Željke Markić u zahtjevu za ostavkom ministra uprave Arsena Bauka te zaključio da je Ustavni sud iskoračio iz svojih okvira.
'Ako je ikog srušio Ustavni sud, onda to nije Željka Markić, nego stavovi vladajuće koalicije. Ima prostora da se kaže da ta inicijativa nije mrtva. Ni sam Bauk ne tvrdi da je točan navedeni broj birača, a sramotno je to da Hrvatska ne zna koliko ima birača. Jedini razlog koji se nameće jest taj da nekome odgovara postojanje velikog broja fantomskih birača', kaže Hrstić, uz napomenu da u tom smislu nijedni izbori do sada nisu bili pošteni.
Još jedna zajednička crta koja se uočava kod ovog predsjedničkog kandidata i inicijatorice referenduma je ona vjerska, pomoću koje oboje agitiraju kod glasačkog tijela. U svojim predizbornim nastupima Kujundžić ističe da je katolik, jasno se obraćajući biračima koji su većinom vjernici, a postotak od čak 87 posto katolika u državi itekako je značajan za predsjedničkog kandidata.
Željka Markić njeguje bliske odnose s Katoličkom crkvom pomoću svojih 12 udruga, odnosno građanskih inicijativa. Iza njezine inicijative U ime obitelji nalaze se, kako prenose neki mediji, četiri obitelji koje čine okosnicu svih drugih udruga što svojim radom promiču katolički svjetonazor. To su: Udruga za promicanje obiteljskih vrijednosti Blaženi Alojzije Stepinac, Centar za prirodno planiranje obitelji, Udruga Grozd, Centar za obnovu kulture, Inicijativa Potpisujem deklaraciju, Marijini obroci Hrvatska, Obiteljsko obogaćivanje, Vigilare, Inicijativa I ja sam bio embrij te Promatrač. Indikativno je to da je predsjednik Udruge Vigilare Vice John Batarelo i obnašatelj dužnosti predstojnika Ureda za pastoral obitelji Zagrebačke nadbiskupije, a u Centru za obnovu kulture zajedno sa Stjepanom Bartulicom, povjerenikom za vjerska pitanja u Uredu predsjednika, izrađuje i provodi edukacijske programe za mlade.
Radikalno katolički stavovi i kompletna organizacija upućuju na povezanost s Opusom Dei, iako Željka Markić nije javno priznala, ali ni demantirala pripadnost ovoj organizaciji. Iz Opusa Dei ovih dana su potvrdili da koriste vilu Želje Markić na Šipanu, ali i negirali da stoje iza referenduma. Tko je financirao kampanje prikupljanja potpisa za dvije referendumske inicijative, Željka Markić nije htjela otkriti. No jesu li Markić uopće potrebni donatori, jer njezino imovinsko stanje za današnje je prilike vrlo impresivno. Ona sa svojom obitelji ima najmanje šest tvrtki, a Sermon d.o.o. u njezinom vlasništvu prošle godine imao je dobit od preko četiri milijuna kuna dok ostale tvrtke bilježe dobit u rasponu od nekoliko desetaka tisuća do nekoliko milijuna kuna.
Tvrtka Sermon još je jedna izravna poveznica s Opusom Dei jer je prokuristica u njoj bila Maria del Carmen Calvo del Valle, a prema vlastitom priznanju, ona je došla u Hrvatsku kako bi utemeljila ženski ogranak ove organizacije, što nameće pitanje koliko Markić duguje svoju uspješnost spomenutoj elitnoj vjerskoj
organizaciji. Osim što trguje farmaceutskim proizvodima, njezina tvrtka bavi se istraživanjima pod neregistriranim imenom projekta Sermon CRO, a financira ga tvrtka TEVA Pharmaceutical Industries, proizvođač i kontraceptivnih sredstava. Iako se u političkom životu zalaže za pravo na život od začeća, u poslovnom svijetu 'debelo' zarađuje na testiranju tih sredstava.
'Ona se bavi biznisom. Svoju moć, koju ostvaruje kao tajkun, želi dokazati i kao političar. Moći su uvijek srodne - onaj tko ima puno novca, voli imati i političku moć i obratno', procjenjuje Ivkošić.
Prvi stranački pokušaj Željke Markić bio je osnivanje Hrasta, ali nije postigla značajnije rezultate. U međuvremenu je shvatila da se na društveno-političku scenu lakše probiti pomoću građanskih inicijativa. Nije zanemariva ni činjenica da su udruge vrlo sistematično osnivane počevši još od 2002, pa sve do prošle godine, a koliko je novca prošlo kroz njihove poslovne račune, može se samo nagađati.
Je li Markić sada spremna za eventualni stranački angažman, predsjednica OraH-a Mirela Holy nije htjela procjenjivati.
'Nemam proročke sposobnosti. U svakom slučaju, gospođa Markić očigledno ima političke ambicije pa bih joj savjetovala da počne s osnivanjem stranke, što je potpuno legitimno pravo', kaže Holy.