'Ako liječnici počnu raditi striktno po zakonu, ovaj zdravstveni sustav se ne može održati, osim na razini Hitne službe. Toga su svi svjesni', kaže za tportal dr. Renata Čulinović-Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), odgovarajući na pitanje što će se dogoditi ako Vlada ne udovolji zahtjevima liječničkih udruga do 1. veljače, kada završava akcija 'Želim raditi zakonito' i anketiranje liječnika o povlačenju suglasnosti za rad više od 48 sati tjedno. Vrhovni sud u ponedjeljak je donio odluku koja bi državu mogla koštati i do 1,5 milijardi kuna: liječnici imaju pravo naplatiti sve svoje prekovremene sate sa svim dodacima, kao i kod obračuna redovnih sati
U nastavku je pojednostavljeni prikaz ove složene problematike koja, nakon šest godina zaobilaženja propisa po krilatici da se 'ne treba se držati zakona kao pijan plota', konačno stiže Vladi na stol. Prema grubim procjenama, nadoknada odrađenih prekovremenih sati liječnicima koštat će između milijardu i milijardu i pol kuna. Tog novca u proračunu nema, već je poručio ministar financija Zdravko Marić.
S obzirom da anketa u sklopu akcije 'Želim raditi zakonito' traje do kraja siječnja, dr. Renata Čulinović-Čaić ne može govoriti o brojkama, ali može reći da je 'jako zadovoljna odazivom'. Drugim riječima, izjasni li se većina liječnika do 1. veljače za povlačenje suglasnosti, liječnici će ubuduće raditi prekovremeno u okviru zakona – onog trenutka kada odrade 180 prekovremenih sati, koliko je dopušteno za cijelu godinu, vraćaju se u okvir 40 radnih sati u tjednu. Što će to značiti u praksi?
vezane vijesti
'To će dovesti do toga da neće biti moguće napraviti sve dijagnostičke pretrage i operacije, niti pokriti sve ambulante. Sigurno će se smanjiti dostupnost zdravstvene zaštite i povećati liste čekanja', najavljuje dr. Čulinović-Čaić, specijalistica opće kirurgije i hitne medicine, subspecijalistica abdominalne kirurgije.
Na njezinu izjavu trebalo je čekati, jer je na matičnom Odjelu abdominalne i dječje kirurgije Županijske bolnice Čakovec u četvrtak ujutro imala preča posla od razgovora za medije.
PREDSJEDNIK hlk
'Ni bojkot, ni štrajk'
Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore, napominje da se ovdje nikako ne radi o 'bojkotu' prekovremenih sati.
'Radi se o usklađivanju rada liječnika sa zakonom. Hrvatski zakon propisuje 40 sati rada tjedno i osam sati tjedno mogućnost prekovremenog rada. To je ono što bi liječnici radili. Puno radno vrijeme. Nema nikakvog štrajka. Puno radno vrijeme i osam sati prekovremenog rada. Trenutno, koliko se radi prekovremeno, radi se o protuzakonitom radu. Stoga je zakon koji tražimo nužnost kako bi se ozakonio ovakav rad. Nadam se do potrebe aktiviranja ovih potpisa neće doći, no, to ovisi o Vladi, a ne o liječnicima', istaknuo je Luetić za Dnevnik Nove TV.
Kada je i kako sve počelo?
Problem s obračunom isplate prekovremenih sati liječnika datira od 1. prosinca 2013. godine, otkad je na snazi Granski kolektivni ugovor za zdravstvo, podsjećaju iz HLK, strukovne udruge koja je zajedno sa HLS-om pokrenula akciju 'Želim raditi zakonito'.
Do 2013. godine, Hrvatski liječnički sindikat bio je reprezentativnan i imao je pravo pregovaranja za Granski kolektivni ugovor. No tada je u Zakonu o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata propisano da je za gransko pregovaranje potrebno najmanje 20 posto 'radnika članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika', u ovom slučaju u zdravstvu. S obzirom na udio liječnika u ukupno zaposlenima u hrvatskom zdravstvu, u današnjoj sindikalnoj situaciji gotovo je nemoguće među njima osigurati dovoljno članova koji za to ispunjavaju uvjete, tumači dr. Čulinović-Čaić.
Od Vlade premijera Andreja Plenkovića ona je očekivala da će ispraviti nepravdu koju je liječnicima nanijela Vlada Zorana Milanovića kada im je uskratila pravo na kolektivno pregovaranje. No ništa od toga. Dapače, liječnici odrađuju ekstreman i protuzakonito velik broj prekovremenih sati, koji se i dalje pošteno ne plaćaju, unatoč više od 4.000 sudskih tužbi liječnika i više stotina pravomoćnih presuda u njihovu korist.
'Dosta nam je europskog presedana da o plaćama i radnom vremenu nas liječnika, koji smo nositelji zdravstvenog sustava, pregovaraju i odlučuju druge struke koje ne dijele našu profesionalnu odgovornost niti naobrazbu', poručili su iz HLS-a tjedan dana prije presude Vrhovnog suda.
Što liječnici traže?
Liječničke udruge od Vlade traže da se status i plaće liječnika reguliraju posebnim zakonom ili strukovnim kolektivnim ugovorom, u direktnim pregovorima s Vladom. Prema riječima ministra zdravstva Milana Kujundžića, Vlada je sklonija prvoj verziji. No što se uopće može napraviti do 1. veljače?
'Mi moramo prepoznati da je Vlada poduzela konkretne korake za rješavanje reprezentativnosti sindikata, ako ne drukčije, onda uredbom. To smo postavili kao preduvjet', kaže dr. Čulinović-Čaić.
Nakon sastanka s ministrom Kujundžićem, predsjednik HLK napomenuo je da liječnici 'već od idućeg mjeseca', dakle u siječnju, očekuju obračun plaća po zakonu, odnosno po odluci Vrhovnog suda. Predsjednica HLS-a napominje pak da su liječnici sav novac koji su zaradili prekovremenim satima moraju dobiti bez obzira jesu li tužili poslodavce ili to nisu učinili. Luetić kaže da oni koji nisu tužili mogu čekati reakciju ministarstva i Vlade, na način da im se ponudi vansudska nagodba, ili ako to izostane isto krenuti putem tužbe - s tim da pogrešno obračunati prekovremeni sati iz 2019. većinom još niti nisu utuženi.
Što je odlučio Vrhovni sud?
Građanski odjel Vrhovnog suda odlučio je da liječnici kod obračuna prekovremenih sati imaju pravo na sve dodatke za posebne uvjete rada, odgovornost i znanstvene titule kao i za redovni rad.
Pravno je shvaćanje Vrhovnog suda da zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaća za posebne uvjete rada i pravo na uvećanje plaća za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za prekovremeni rad.
Zanimljiv je i tajming odluke Vrhovnog suda. U listopadu, Europska federacija liječničkih sindikata (FEMS) najavila je da će zbog kršenja radnih i sindikalnih prava hrvatskih liječnika podnijeti prijavu nadzornim tijelima Međunarodne organizacije rada. U studenom, HLS i HLK najavili su akciju 'Želim raditi zakonito', nakon što je premijer Plenković dva mjeseca potpuno izignorirao njihov zahtjev za sastankom.
'S obzirom na to da zdravstveni sustav i sadašnja kvaliteta zdravstvene skrbi funkcioniraju ponajviše zbog tri milijuna liječničkih prekovremenih sati godišnje, u slučaju da većina liječnika koji rade prekovremeno povuče tu suglasnost, zdravstveni sustav bi se suočio s ozbiljnim problemom', poručile su liječničke udruge, ukazujući i na 'rastuću kadrovsku, financijsku, infrastrukturnu i organizacijsku krizu' u hrvatskom zdravstvu.
O kojim se ciframa uopće radi?
Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Zagreb Žarko Rašić napominje kako se kod nekih liječnika cifre za prekovremene sate penju i preko 100.000 kuna.
'Tu su presude od 40.000 pa do 60.000 tisuća kuna u prosjeku, mada kod nekih koji imaju velik broj dežurstava te cifre idu preko 100.000 kuna', izjavio je Rašić za Dnevnik Nove TV.
Čija je to odgovornost?
Ines Strenja Linić (Most), predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo, smatra da je ministar Kujundžić odgovoran jer nije uspostavio kvalitetan dijalog sa sindikatima. U zadnjih nekoliko mjeseci HLS je u tri navrata tražio da se razgovara i pokuša postići nekakva nagodba, čak i otplata s nagodbom u ratama, no 'Kujundžić za to nije htio ni čuti'.
Potrebno je napomenuti da su liječnici svoje zahtjeve definirali još u Rujanskoj izjavi. Taj dokument potpisale su tri krovne liječničke udruge (HLS, HLK i Hrvatski liječnički zbor), upozoravajući Vladu da je vrijeme nečinjenja u zdravstvu isteklo te traže hitno donošenje zakona o plaćama liječnika ili strukovni kolektivni ugovor.
Predsjednik Vlade konačno ih je primio na sastanak 3. prosinca, a ministar Kujundžić sada najavljuje da će njihove zahtjeve hitno uvrstiti na sjednicu užeg kabineta vlade jer liječnicima 'treba vratiti reprezentativnost, njihov dignitet te uvažavati njihove potrebe, a posebno ono što oni daju za hrvatske pacijente'.
'Ministarstvo zdravstva pokušat će u razgovoru s HLS-om definirati kako riješiti taj dug, kojom dinamikom i u kojem roku', rekao je Kujundžić.
Što sad?
HRT je javio kako je na sastanku ministra i predstavnika liječničkih udruga dogovoreno da će se liječnički rad i sporni prekovremni sati ipak regulirati novim zakonom koji bi trebao biti donesen za najviše šest mjeseci. Krešimir Luetić rekao je da su inzistirali na dinamici donošenja takvog zakona, na rokovima do kojih će se donijeti taj zakon i na tome tko će sjediti u radnoj skupini.
'Odluka o formiranju radne skupine je na Ministarstvu zdravstva, nakon što dobije zeleno svjetlo u Vladi, a u njoj bi svakako bili predstavnici krovnih liječničkih asocijacija', naglasio je Luetić.
'Prvo je potrebno da rad liječnika bude zakonit jer je on trenutno protuzakonit zbog velike prekovremene satnice. Kad se uredi da bude zakonit, onda treba donijeti akcijski plan kako smanjiti broj prekovremenih sati', zaključio je Luetić, napominjući da se to ne smije napraviti preko noći jer bi se time smanjila dostupnost zdravstvene zaštite.
Predstavnici liječnika trebali bi se s ministrom Kujundžićem opet sastati za nekoliko dana, nakon što u Ministarstvo zdravstva stigne i službena odluka Vrhovnog suda.
