Ušli smo u ožujak, što za kruzere znači odbrojavanje zadnjih minuta prije početka udarne sezone svibanj-rujan. Ploveći neboderi u 2019. očekuju rekordnih 30 milijuna putnika, 1,8 milijuna više nego prošle godine, a Međunarodna asocijacija za kružna putovanja (CLIA) predviđa rekordnu zaradu od 314 milijardi dolara!

Dubrovnik kao ilustracija za poštivanje lokalnog

Na svom portalu CLIA reklamira 2019. kao godinu ‘instagramičnih putovanja’, to jest onih kojima se možete najviše pohvaliti na društvenim mrežama. Posebno naglašava ‘potpuni wellness', od spa i fitnes centara za pomlađivanje do komora s kisikom, kao da ga na morskoj pučini nema dovoljno. Obećavaju se 'putovanja uspjeha', od osvajanja Machu Picchua do pohađanja kulinarske radionice u organizaciji kuhara Le Cordon Bleua, pariške škole kulinarstva s 23 centra na pet kontinenata.

Posebno se naglašava savjesno poslovanje, poštivanje lokalne kulture i maksimalna briga za okoliš, što CLIA potkrepljuje slikom Dubrovnika.

Glazbeni festivali na pučini za mlade kruzeraše

Najviše se kruži Karibima i Mediteranom, ali novim luksuzom smatra se obilazak usamljenih Galapagosa i Antarktika, do sada nedodirljivih za masovni turizam. Najmlađim kruzerašima Z generacije, najbrojnijima 2020., ugađa se glazbenim festivalima na pučini. Zbog sve vrelijih ljeta 2019. bit će u znaku postsezonskih zimskih krstarenja s doživljajem polarnog svjetla, obilaskom kolonija pingvina i posjetom božićnim sajmovima u velikim gradovima. Nude se posebne ženske ture s obilaskom ‘feminističkih znamenitosti’, kao i sve brojnija krstarenja za solo kruzeraše.

Do kraja 2020. iz brodogradilišta će izaći 19 novih kruzera

Iako neki ne mogu zamisliti odmor među gomilom turista zarobljeni u potrošačkim igraonicama, industrija kružnih putovanja dvostruko je moćnija nego prije deset godina s više od 1,2 milijuna zaposlenih, ne računajući djelatnike 15.000 putničkih agencija preko kojih se ugovaraju putovanja. U pogonu je trenutačno 365 kruzera (najveći prima do 8880 putnika), no do kraja 2020. iz brodogradilišta će izaći 19 novih za više od 66.000 putnika, što je investicija vrijedna 19,5 milijardi dolara.

Što dalje, to luksuznije i luđe, pa će novi brodovi nuditi svašta, od apartmana s privatnim bazenima i barovima do roller coastera brzine trkaćih automobila i 'virtualnih balkona' u kabinama, tj. LCD ekrana visokih od poda do stropa, povezanih kamerama s vanjskim svijetom na palubi.

80 posto u rukama tri multinacionalke

Megakruzeri su industrija kojoj se ne vidi kraja, mada 80 posto nje drže samo tri multinacionalke, Royal Caribbean, Carnival i Norwegian, sve tri s glavnim sjedištima na Floridi. Uostalom, sam koncept krstarenja ionako je krenuo s američkih obala u doba prohibicije, kada bi se žedna gospoda otisnula u međunarodne vode da legalno uživaju u francuskom šampanjcu, škotskom viskiju i jamajčanskom rumu. Amerikanci su i danas kruzeraši broj jedan, ima ih 11,9 milijuna, dok su drugi bili Kinezi (2,4 milijuna), treći Nijemci (2,19 milijuna), četvrti Britanci (1,93).

Osnovne cijene ‘putovanja života’ za većinu su više no povoljne. Sedmodnevni obilazak zapadnog Mediterana (Marseille, Barcelona, Rim, Palermo, Malta, Genova…) brodom MSC Grandioza stoji tek 444 dolara (2900 kuna), ali zato svaki obilazak mjesta na kopnu posebno se naplaćuje, pa onaj koji želi vidjeti ‘nevjerojatan, fantastičan svijet 'Igre prijestolja'', kako se reklamira Dubrovnik, plaća između 47 i 87 dolara.

Najveća zarada je na koktelima

Na kruzerima se ipak najviše zarađuje na – koktelima. Dnevna cijena ultimate paketa za sve što možete popiti na Royal Caribbeanu (kokteli, pivo, vino na čaše i bezalkoholna pića) iznosi 59 dolara, 413 dolara za sedmodnevno putovanje. Budući da trećina prihoda dolazi iz usluga i ‘tekućih izvora’, u ekonomiji krstarenja vrijedi zlatno pravilo: novac se ne zarađuje stajanjem u luci.

To znači maksimalno kraćenje broja sati na ‘suhom doku’, kada se iskrcavaju stari, a ukrcavaju novi putnici. Američki list Seattle Times navodi primjer kruzera na kojemu 856 članova posade u četiri sata mora pospremiti i dezinficirati 1052 kabine, u nepunih devet sati istovariti-utovariti više od 8000 komada prtljage i istodobno utovariti 67.000 kilograma živežnih namirnica za sedmodnevno krstarenje.

Posada obično radi 10 do 12 sati dnevno do 10 mjeseci u godini, za što čistačica za dnevnu brigu o 35 javnih toaleta dobiva 560 dolara (3660 kuna) mjesečno. Zašto tako malo kada bi na američkom kopnu dobila daleko veću plaću?

Suvremeni pirati

Brodovi triju kruzerskih multinacionalki registrirani su u stranim zemljama, što znači da se mogu držati njihovih zakona o minimalnoj nadnici – Royal Caribbean je registriran u Liberiji, u kojoj se nadnica po satu kreće od četiri do šest dolara, Carnival u Panami s 1,2 do 2,3 dolara po satu, a Norwegian na Bermudima, na kojima niti nema obveznog minimalca, objašnjava razloge kanadski sociolog Ross Klein u svojoj knjizi 'Cruise Ship Squeeze' i na svom portalu CruiseJunkie.com.

On kritički secira 'suvremene pirate' koji golemim brodovima obilaze luke, zarađujući milijarde, a ne plaćajući poreze, ostavljajući lukama i lokalnoj ekonomiji mrvice, investirajući u terminale koji koriste samo njihovim interesima, prijeteći destinacijama bojkotom kada ove žele povisiti lučku pristojbu, utječući na medije i na političke odluke da eliminiraju konkurenciju i zaobiđu odgovornost o zaštiti okoliša. Prema riječima Kleina, industrija kruzera predstavlja kapitalizam u najgorem izdanju.

U nizu konkretnih brojki i primjera Klein naglašava notornu činjenicu da zbog korištenja fosilnih goriva sedmodnevno putovanje kruzerom ostavlja iza sebe tri puta više štetnih plinova nego 18 dana putovanja na kopnu, a brod s 3000 putnika tjedno generira 800.000 litara otpadnih voda. I zrakoplovi su loši za okoliš pa lete, odgovaraju zagovornici kruzerskog turizma.

Klein upozorava da je od 2000. godine s brodova u more palo ili nestalo 335 osoba. Koliko ih je u to vrijeme stradalo na cestama tijekom godišnjih odmora, pitaju zaljubljenici odmora na pučini. Na brodovima postoje zaštitari, ali Klein se čudi tome što na megakruzerima nema nijednog nezavisnog policijskog službenika, iako je sve više džeparenja, a prema podacima američkog ministarstva prometa, u prvih devet mjeseci prošle godine prijavljeno je 60 seksualnih napada. Iako su od toga trećina žrtava maloljetnici, većina prijavljenih slučajeva nije istražena, kaže za portal Vox američki odvjetnik Jim Walker. U usporedbi sa životom na kopnu, to su skromne brojke, reći će zagovornici kruzera.

Unatoč kritikama, pristalice takve vrste bučnog odmora s programiranom zabavom i beskonačnim švedskim stolom plove dalje. Valjda i zato što su u kulturi novih medija posebno 'instagramični'. Jer ako se svojim selfiejem ispred brodskog bazena ili panorame 'nevjerojatnog, fantastičnog svijeta 'Igre prijestolja'’ nisi pohvalio na Instagramu, nisi ni putovao.