'Ovi će izbori odrediti tko će voditi EU, kako će EU odgovoriti na vanjske izazove, ali i one unutar samog EU-a. U aktualnom geopolitičkom kontekstu rekla bih da su ovi izbori itekako važni, neki kažu i najvažniji dosad. Samo se treba prisjetiti kad je prošli saziv krenuo s radom 2019., nitko nije mogao ni zamisliti da će se za samo nekoliko mjeseci tražiti odgovori na pandemiju, potom i rusku agresiju na Ukrajinu i energetsku te krizu životnih troškova', kazala je voditeljica Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak, predstavljajući kampanju EP-a u Kući Europe u Zagrebu.

'Riječ je o nestranačkoj kampanji EP-a koju provodimo na decentraliziran način. Kampanja ima dvije dimenzije - informirati građane o postignućima u posljednjem sazivu i istaknuti što je Europa učinila za svakog od nas te naglasiti ulogu demokracije jer je glasanje najvažniji alat da sudjelujemo u kreiranju budućnosti Europe', ističe Ljubić Kutnjak.

Koliko su europski izbori važni, ponajviše ilustrira činjenica da se 60, 70 posto zakona u Hrvatskoj temelji na europskom zakonodavstvu. Na ovogodišnjim europskim izborima 370 milijuna birača imat će pravo glasa, a među njima će i 26 milijuna mladih prvi put moći izaći na izbore. Ljubić Kutnjak ističe da se mladi o EU izborima mogu informirati na platformi Zajedno za EU, na kojoj mogu doznati što učiniti ako se na dan izbora nalaze izvan države ili izvan svog mjesta prebivališta te se mogu prijaviti i za podsjetnik na glasanje.

Koje su teme dominirale u posljednjem sazivu

Ljubić Kutnjak kratko je rezimirala koliko je akata usvojeno u posljednjem sazivu, ali i spomenula teme koje su dominirale njime.

'U posljednjem – devetom sazivu EP-a – usvojen je 331 akt (redovni zakonodavni postupak), a 144 akta još su u tijeku. Za 103 akta postignut je privremeni sporazum. Teme koje su dominirale su regulacija digitalnog tržišta, Zeleni plan, isplata europskih sredstava s vladavinom prava, ravnopravnost spolova, Akt o minimalnoj plaći, Akt o čipovima, Zakon o ključnim sirovinama, borba protiv dezinformacija i mnoge druge', kazala je.

Na izborima 2024. bira se ukupno 720 zastupnika, 15 više nego na prošlim izborima. U pravilu se o broju zastupnika odlučuje prije svakih izbora. Ukupan broj ne može prijeći 750 plus predsjednik. Hrvatska će i u ovom sazivu imati 12 zastupnika.

O broju zastupnika svake zemlje odlučuje se prije svakih izbora i to se temelji na načelu opadajućeg razmjera, što znači da svaki zastupnik iz zemlje s većim brojem stanovnika predstavlja više ljudi od zastupnika iz zemlje s manjim brojem stanovnika. Najmanji broj zastupnika svake zemlje je šest, a najveći 96 (Njemačka).

Je li Hrvatska spremna za izbore?

O provedbi europskih izbora u Hrvatskoj govorio je potpredsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Josip Salapić.

'Ovo je prvi put da imamo troje izbore u godini dana, a treba napomenuti i da samo pola godine nakon toga slijede lokalni izbori. Pripremu smo započeli prošlog tjedna i možemo reći da je sve spremno za ove izbore, ali i za parlamentarne', kazao je Salapić.

Važno je istaknuti da imamo oko 3,65 milijuna birača s pravom glasa u RH. 'Sad zapravo čekamo da predsjednik raspiše izbore za EP. Tog dana kreće izborna procedura. Slijedi kandidiranje, koje će trajati 14 dana, a ako odluka stupi na snagu 9. travnja, trajat će do 23. travnja u ponoć', istaknuo je on.

Mogu se kandidirati političke stranke, koalicije političkih stranaka, ali i nezavisni kandidati ako skupe 5000 potpisa.

Kampanja će trajati do 7. lipnja, nakon čega slijedi izborna šutnja, no kako kaže Salapić, iz DIP-a se zalažu za njezino ukidanje s obzirom na to da su ljudi sada aktivni u digitalnom okruženju, pa je nemoguće spriječiti pojedince da govore ono što misle na društvenim mrežama.

Što ako dođe do preklapanja izbora?

U slučaju da dođe do preklapanja parlamentarnih i europskih izbora, Salapić kaže da bi bili provedivi čak i u slučaju da se održe isti dan.

'To za nas ne bi bila viša sila, nego obaveza. Nadamo se da to neće biti slučaj jer bi zbunilo naše birače. Ali pozitivna strana toga bi bila da bi zasigurno odaziv birača bio veći', dodao je.

Istaknuo je i da se kolektivna svijest o važnosti ovih izbora jako promijenila u deset godina, koliko je Hrvatska članica EU-a, a i da se mijenja iz dana u dan.

To potvrđuje i istraživanje Eurobarometra, objavljeno u prosincu 2023., koje je ukazalo na nastavak potpore građana za EU, kao i veći interes za predstojeće europske izbore. I u Hrvatskoj je u odnosu na isto razdoblje prije posljednjih EU izbora zabilježen značajan porast zainteresiranih građana (57 posto, što je 11 postotnih bodova više nego u jesen 2018).

Prema zadnjim anketama, čak 53 posto ispitanika reklo je da bi vjerojatno glasali na europskim izborima da se održavaju narednog tjedna, a četiri od pet hrvatskih građana izjasnilo se da vide koristi od članstva u Uniji.

Na prošlim europskim izborima, održanim u svibnju 2019., glasalo je 51 posto građana, što je najviša razina od 1994. U odnosu na europske izbore 2014., izlaznost je rasla u 19 članica, među kojima je bila i Hrvatska.

Najveći skok zabilježen je u Poljskoj, Rumunjskoj, Španjolskoj, Austriji, Mađarskoj i Njemačkoj te Slovačkoj i Češkoj, gdje je izlaznost tradicionalno vrlo niska. U Hrvatskoj je odaziv rastao za gotovo pet postotnih bodova u odnosu na 2014. te je iznosio 29,9 posto.

Kampanja za izbore koštat će devet centi po građaninu koji ima pravo glasa - ukupno 37 milijuna eura. Salapić pak kaže da će superizborna godina Hrvatsku okvirno koštati 25 milijuna eura.

Sadržaj je dio projekta EU: Glas za Europu i realizira se u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.