Austrijski parlament ustanovio je istražno povjerenstvo za aferu Hypo koje je 8. travnja održalo svoje prvo zasjedanje. Da su Austrijanci ozbiljni u svojoj namjeri da se raščisti ova velika afera koja već godinama potresa alpsku republiku, pokazuje i činjenica da je prvi dan istražno povjerenstvo radilo od 10 ujutro do 22 sata navečer
Prvi put u povijesti austrijske Druge republike, ustanovljene nakon Drugog svjetskog rata, tamošnji je parlament na inzistiranje opozicije osnovao istražno povjerenstvo čiji je zadatak istražiti političku pozadinu afere Hypo. Istražno je povjerenstvo nakon dugih rasprava u parlamentu, ali i pritiska javnosti službeno osnovano prije dva mjeseca, a jučer je održalo svoju prvu sjednicu. Trajalo je to doslovno od 10 ujutro do 22 sata navečer, čime se pokazala namjera povjerenstva da doista temeljito istraži sve malverzacije oko Hypa, ali i donekle proceduralno nesnalaženje u nečemu što je novum u suvremenoj Austriji. Naime, uspostavljanju istražnog povjerenstva je prethodila promjena parlamentarnih pravila koja sada omogućavaju da i opozicija (prvenstveno Zeleni i liberalni Neos) bez podrške vladajuće većine pokrene takvo povjerenstvo, a donesena su i nova pravila rada koja se od jučer prvi put isprobavaju u praksi.
Da istražno povjerenstvo neće imati lagan posao, svjedoči i opseg dokumentacije koju su dobili oko propasti Hypo Alpe-Adria Banka i njegovih političkih sponzora (ponajprije pokojnog ekstremnog desničara Jörga Haidera), a koji bi poslagani u toranj imali visinu od 5.500 metara! Dosad se povjerenstvo uspjelo probiti kroz pet posto svih tih papira, s time da im posao otežava i činjenica da su neki dokumenti klasificirani kao povjerljivi.
Istražno povjerenstvo trebalo bi održati sveukupno 58 sjednica na kojima će biti ispitani brojni svjedoci, a da se planira ozbiljno raditi – unatoč tome što se povjerenstvo nalazi u nepoznatim političko-proceduralnim vodama – pokazuje i činjenica da se prvi dan zasjedalo od 10 ujutro do 22 sata navečer. Pritom je problematično to što se zbog povjerljivosti svjedoci ispituju zapravo dva puta – jednom i pred medijima i javnošću, a drugi put iza zatvorenih vrata, što pak sigurno neće spriječiti curenje izjava.
Prva je svjedokinja bila Sabine Kanduth-Kristen, bivša državna tajnica zadužena za Hypo. No njezina je uloga u vremenu dok se mala klagenfurtska banka pretvorila kroz sumnjive poslove u internacionalnog igrača bila samo protokolarna: prisustvovala je sjednicama Nadzornog odbora i glavne skupštine dioničara te pazila da se formalno sve odigrava po zakonu.
Ali Hypo Alpe-Adria Bank, u međuvremenu je općepoznato, banka je koja je lažirala svoje bilance, krivotvorila dokumentaciju i davala šakom i kapom sumnjive kredite, iako je formalno do bankrota 2009. sve bilo po zakonu. Slijedom toga, gospođa Kandhuth-Kristen nije imala nikakav adekvatan odgovor na pitanje zastupnika liberalnog Neosa Rainera Hablea zašto je, primjerice, Hypo 2003. odobrio jedan kredit u iznosu od 37 milijuna eura bez ikakvih garancija. Jedino što je Kandhuth-Kristen imala za reći je to da 'se o kontroverznim kreditima u Nadzornom odboru kontroverzno diskutiralo'; što to znači, još nije razjašnjeno. Prigovora s njezine strane nije bilo, jer je sve bilo po zakonu.
Još jedan problem istražnog povjerenstva je i taj da je ključni politički pokrovitelj Hypa bio Jörg Haider, kojega više nema među živima, pa svi ostali umiješani peru ruke na njegov račun. Otprilike kao što je cijela korupcija HDZ-a svaljena na leđa Ive Sanadera dok ostali ništa nisu znali i ništa nisu vidjeli.
Druga je svjedokinja bila Angelika Schlögel, koje je naslijedila Kandhuth-Kristen, te se kritički postavila prema poslovanju banke, o čemu je napisala i detaljan izvještaj. Istovremeno je naglasila da se sada njezina pozicija precjenjuje te podsjetila da je 2008. upozoravala kako Hypo previše optimistično predstavlja svoje poslovanje.
Austrijski su mediji podjednako skeptični i ekstatični zbog početka rada istražnog povjerenstva o političkoj pozadini afere Hypo. S jedne strane kritizira se komplicirana procedura i isključivanje javnosti u pojedinim aspektima, a s druge se itekako očekuje raščišćavanje afere koja već godinama potresa Austriju i koja je austrijske porezne obveznike koštala više od 15 milijardi eura.
Iz hrvatske je perspektive ovo povjerenstvo relevantno iz dva razloga. Prvi je prilika da se vidi kako se u parlamentu jedne demokratske države zastupnici bave njezinom najvećom blamažom, a drugi je to što nikoga ne treba iznenaditi ako neka poznata bivša i aktualna imena hrvatske politike isplivaju kao periferni akteri afere Hypo. Jer ako već hrvatska politika i pravosuđe nisu u stanju istražiti sve malverzacije Hypa u Hrvatskoj, izgleda da će to učiniti Austrijanci. Previše ih je koštalo da to ne učine.
