Za nama su Božić i Nova godina, dani u kojima smo uživali u bogatim blagdanskim stolovima, punima raznih poslastica. U većini kućanstava vjerojatno ih je bilo i previše pa će barem dio - završiti u smeću. Stoga se fokus javnosti okreće se problemu bacanja hrane koji se često pojačava tijekom blagdana
Europska unija godišnje baci gotovo 60 milijuna tona hrane, dok je globalni problem još dramatičniji s više od milijarde tona otpada od hrane. Stručnjaci upozoravaju da, unatoč dovoljnim količinama hrane, raspodjela je loša, što dovodi do umiranja devet milijuna ljudi svake godine, uglavnom djece, zbog gladi. U Europskoj uniji postavljen je cilj da se do 2030. smanji količina bačene hrane za 30 posto.
Hrvatska se ističe boljom situacijom od prosjeka EU-a, proizvodeći 71 kg otpada od hrane po stanovniku godišnje, naspram europskog prosjeka od 131 kg. No, Branka Ilakovac iz Centra za prevenciju otpada od hrane kaže za HRT da je razlika i dalje velika, posebice u kategoriji kućanstava gdje Hrvatska bilježi 76 posto bacanja hrane, dok je europski prosjek 54 posto.
vezane vijesti
'Ono što je kod nas još karakteristično je slabija kupovna moć u odnosu na bogatije zemlje. Primjerice jedna Belgija baca 250 kg po osobi. Dakle tu je isto jedan faktor koji treba uzeti u obzir. Nismo mi toliko dobri i ekološki osviješteni koliko na žalost nemamo kupovnu moć, jako kao neke druge bolje ekonomije u Europskoj uniji', ističe Ilakovac.
Starije osobe pokazuju bolje postupanje s hranom, a Ilakovac ističe da imaju više vremena, rutinu u nabavkama, isprobane recepte i ograničene financijske mogućnosti. S druge strane, obitelji s malom djecom i mlađe osobe često su najveći 'bacatelji' hrane, budući da je teško precizno planirati potrebe djece i često se događa da specifični proizvodi za djecu ostaju nepojedeni.
'Dakle, ako imate dijete, jako je teško planirati točno koliko će hrane biti pojedeno, konzumirano u kućanstvu. Druge strane, to su i posebni neki dječji proizvodi, dječja hrana koje odrasli neće za njima pojesti ako dijete ju ne konzumira', kaže Ilakovac za HRT.
Jedan od zanimljivih fenomena koji doprinosi bacanju hrane naziva se 'sindrom dobre domaćice', gdje ljudi, želeći ugostiti svoje goste, pripreme prevelike količine hrane koje zatim završe u smeću.
'Imamo jedan vrlo zanimljiv fenomen - sociolozi su to nazvali sindrom dobre domaćice, može biti i u muškom rodu dobrog domaćina. To su osobe koje iz jedne lijepe potrebe i želje da ugode svojim gostima i svojim ukućanima, jednostavno pripreme prevelike količine hrane ili preveliki izbor i onda posljedično, nažalost, dio te hrane biva bačen', objašnjava Ilakovac.
Svi ovi faktori postavljaju izazove pred društvo i potiču na razmišljanje o nužnosti promjena u svakodnevnim navikama kako bismo smanjili količinu bačene hrane i doprinijeli globalnom cilju smanjenja otpada od hrane do 2030. godine.
