Članice su Hrvatskog narodnog sabora, kako je navedeno na internetskoj stranici te organizacije, HDZ BiH, HDZ 1990., Hrvatska stranka prava (HSP), Hrvatska seljačka stranka Stjepan Radić (HSS - SR), Hrvatska seljačka stranka (HSS), Hrvatski savez HKDU-HRAST, Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (HSP AS), Hrvatska kršćanska demokratska unija (HKDU), Hrvatska demokratska unija BiH (HDU), Hrvatska nezavisna lista (HNL), Hrvatska lista za Livno (HLL), Hrvatska republikanska stranka (HRS) i Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu.

HNS BiH imao je turbulentnu prošlost na čelu s bivšim predsjednikom i hrvatskim članom Predsjedništva BiH Antom Jelavićem (HDZ BiH), kojeg je USKOK kasnije teretio za zloporabu položaja i ratno profiterstvo, ali je taj postupak obustavljen u travnju 2017., odlukom Županijskog suda u Splitu, zbog zastare. Nakon trećeg zasjedanja u Mostaru 2001. godine HNS BiH pod međunarodnim pritiskom prestaje s radom te se ponovno aktivira nakon punih 10 godina. Misija je bila borba protiv tadašnje vlasti u Federaciji BiH uspostavljene pod palicom SDP-a BiH, ali i lobiranje u Washingtonu i Bruxellesu za hrvatsku stvar. Na četvrtom zasjedanju usvojena je i rezolucija kojom je, između ostalog, zatražena nova upravno-teritorijalna organizacija BiH 'kroz utemeljenje više federalnih jedinica, od kojih bi najmanje jedna bila s hrvatskom većinom'. 

Aktualni predsjednik HNS-a BiH je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, a predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH je Božo Ljubić, HDZ-ov zastupnik u Hrvatskom saboru, koji se zalažu za uspostavu trećeg entiteta ili treće federalne jedinice u BiH s hrvatskom većinom.

U javnom nastupu s početka godine Ljubić je najavio da će predstavnici HNS-a podršku uglavnom tražiti preko predstavnika HDZ-a. Na pitanje kako bi riješili pitanje Orašja i Odžaka, koji su teritorijalno odvojeni od hrvatske većine u Federaciji BiH, odgovorio je da to nikako ne znači žrtvovanje tih teritorija.

'Znamo da postojeći entiteti djeluju i bez fizičke veze. Na primjer, Goražde i Bihać su odvojeni od centralnog dijela FBiH. To postoji i u suvremenom svijetu i nije problem. U federalnu jedinicu s hrvatskom većinom ući će prostori koje nastanjuju većinom Hrvati', odgovorio je Ljubić.

Tajnik Glavnog vijeća je Josip Merdžo, inače ravnatelj Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, čije se imenovanje na tu funkciju prošle godine problematiziralo jer je 2005. bio pravomoćno osuđen na godinu zatvora zbog zloupotrebe položaja i ovlasti dok je bio premijer Hercegovačko-neretvanske županije. 

Upravo je Merdžo u ponedjeljak, po dolasku premijera Plenkovića u Mostar, dao izjavu za Novu TV, rekavši da su pred Hrvatima u BiH ozbiljni izazovi te da ne smiju pokleknuti pred njima. Istaknuo je da su hrvatske institucije dosad samo deklarativno govorile o stvarima vezanim za Hrvate u BiH, ponajviše institucionalnom položaju Hrvata u BiH, koji je narušen izbornim zakonom. Ujedno, izrazio je uvjerenje da će sastanak s hrvatskim premijerom dati konkretne rezultate, a ne više samo obećanja. 

Mediji iz Sarajeva u fokus stavljaju Merdžinu izjavu o potencijalnim optužnicama protiv Hrvata u BiH, prema kojoj će HNS imati 'određene odjele i institucije koje pomažu ljudima u određenim pripremama kako se braniti i obraniti'. 

Pri Glavnom vijeću HNS-a BiH, uistinu, postoji čak 12 odjela, među kojima su Odjel za ustavno-pravna pitanja, Odjel za međunarodne odnose, Odjel za analitiku i nacionalnu sigurnost, Odjel za branitelje HVO-a i Domovinski rat, ali i Odjel za 2. svjetski i Domovinski rat. 

Dan nakon smrti generala Slobodana Praljka Odjel za branitelje HVO-a i Domovinski rat održao je izvanrednu sjednicu, priopćivši da ne prihvaća izrečenu presudu jer nije utemeljena na cjelovitoj istini i činjenicama. 'Krivnja može biti samo i isključivo individualna jer kolektivna odgovornost ne postoji kao pravna kategorija. Odjel je stajališta da je teza o tzv. UZP-u ideološki i politički konstrukt primijenjen u nedostatku konkretnih dokaza za individualnu odgovornost, a koji nema utemeljenje u međunarodnom pravu', naveli su iz tog odjela.

'Hrvatski branitelji i Hrvati iz BiH znaju istinu, a to je da su Hrvati BiH žrtve rata, a ne napadači, da Hrvatska nije agresor na BiH, da nije postojao takozvani udruženi zločinački pothvat, što je vidljivo iz niza činjenica, ali koje nije uvažio Haški sud. Ta istina ostaje zapisana u dokumentima i u našem pamćenju, a borba za političku jednakopravnost u BiH ostaje naša trajna zadaća', poručili su iz Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Podsjetimo, premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak da Hrvatska poštuje presudu bosanskohercegovačkoj šestorki, ali je nezadovoljna nekim njezinim dijelovima, posebno onima kojima se aludira na odgovornost bivšeg hrvatskog državnog vrha.