Imaju li prosvjetni sindikati potporu roditelja i ostalih građana u svojim zahtjevima? Znamo što zasad govori politika, a u ekskluzivnom istraživanju koje je za Novu TV provela agencija Ipsos, pokazuje se da štrajk prosvjetara podržava 67 posto ispitanih građana, dok ih 29 posto ne podržava
Vrlo je malo onih koji nemaju stav o ovoj temi - četiri posto, a zanimljivo, ne postoji značajna razlika u podržavanju štrajka neovisno o spolu, dobi, regiji…ili činjenici je li netko roditelj ili nije, izvještava Dnevnik Nove TV.
>>> Ukopani u rovovima: Sindikati poručili da štrajk ide dalje, Vlada dodatno zaoštrila retoriku
Nešto manji broj, ali još uvijek većina, 53 posto ispitanika smatra kako prosvjetni radnici trebaju nastaviti tražiti povećanje koeficijenta složenosti posla i nastaviti sa štrajkom. Respektabilan broj ispitanika, 38 posto, smatra da bi bilo dobro prihvatiti Vladinu ponudu.
vezane vijesti
Ova situacija traje već mjesecima, a sam štrajk više od mjesec dana, pa kao glavne krivce za to građani vide Vladu RH, njih 36 posto ili konkretno Andreja Plenkovića, njih 23 posto. Sindikate smatra odgovornim 15 posto ispitanih, a još manje ministricu Divjak - pet posto.
Svi izazovi nastavničkog posla postali su vidljivi svakodnevnim ispovijestima ogorčenih prosvjetara o uvjetima rada, pa smo pitali građane i o tome. Odgovor je gotovo jednoglasan - da su prosvjetna zanimanja teška i zahtjevna slaže se 78 posto građana. Samo 15 posto ispitanika se slaže s tvrdnjom da je to lagan i lagodan posao.
Iako je podrška prisutna, 64 posto građana svjesna je kako će biti teško ili iznimno teško nadoknaditi izgubljenu nastavu. Trećina ispitanika vjeruje da učenicima nadoknada neće teško pasti.
Roditelje smo pitali, bude li se nastava nadoknađivala subotama, koliko je vjerojatno da će njihovo dijete ići na nadoknade, i njih 70 posto kaže kako vjerojatno hoće. Ali ima i onih koji i na samu najavu radnih subota kažu da njihovo dijete neće sudjelovati u tome. Takvih je 27 posto.
Postoje i druga rješenja, pa tako najviše roditelja, njih 25 posto preferira skraćivanje zimskih praznika i produljenje školske godine, njih 22 posto skraćivanje proljetnih praznika i produljenje školske godine, a 20 posto odabire produljenje školske godine isključivo u lipnju i nakon njega.
Dodajmo da je istraživanje provedeno na stratificiranom slučajnom i nacionalno reprezentativnom uzorku od 600 građana Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno u četvrtak i petak (28. i 29. studenog 2019.). Pogreška mjerenja je +/-4 posto.
