Predsjednik ima utjecaja na vanjsku politiku i vrhovni je zapovjednik oružanih snaga, ali nema ovlasti ulagati veto na zakone', zaključio je nedavno Reuters najavljujući predsjedničke izbore u Hrvatskoj.

Među općim ovlastima koje trenutačno ima predsjednik Republike Hrvatske je dakako predstavljanje i zastupanje države u zemlji i inozemstvu, ali i briga za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti.

Predsjednik, naime, ima pravo predložiti promjenu Ustava. Može također, ali samo na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera, raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje smatra da je važno za neovisnost, cjelovitost i opstanak Republike Hrvatske. Može predložiti Vladi da održi sjednicu i razmotri određena pitanja, pri čemu može biti nazočan sjednici i sudjelovati u raspravi.

Jedna je od dužnosti hrvatskog predsjednika ta da proglašava zakone u roku od osam dana otkako su izglasani u Hrvatskome saboru. Istina, nema pravo uložiti veto, ali ako smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom, predsjednik može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom.

Posao je predsjednika da raspisuje izbore za Hrvatski sabor, a koji se u nas redovno održavaju svake četiri godine te saziva Sabor na prvo zasjedanje. Mandat za sastavljanje Vlade povjerava osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika te donosi rješenje o imenovanju predsjednika Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskog sabora.

Može li predsjednik RH raspustiti Sabor? Može. Naime, među predsjedničkim ovlastima na području unutarnje politike propisano je da na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, predsjednik države može raspustiti Hrvatski sabor, ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni proračun.

Uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora, predsjednik Hrvatske predlaže kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, kojeg u konačnici bira i razrješuje Hrvatski sabor.

Tko imenuje šefove sigurnosnih službi?

Predsjednik Republike i Vlada, u skladu s Ustavom i zakonom, surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. Za poslove ostvarivanja te suradnje osnovano je Vijeće za nacionalnu sigurnost kojim predsjeda predsjednik RH, a odluke Vijeća supotpisuje zajedno s predsjednikom Vlade. Imenovanje čelnika sigurnosnih službi, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuju predsjednik države i premijer.

Ovlasti na području obrane

Kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, predsjednik Republike u skladu sa zakonom imenuje i razrješuje vojne zapovjednike. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora, objavljuje rat i zaključuje mir. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, cjelovitosti i opstanka države može, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu Oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje.

Za vrijeme ratnog stanja predsjednik može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Također, ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju, predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa zakonskom snagom uređuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje

Na prijedlog premijera i uz njegov supotpis, može donositi uredbe sa zakonskom snagom i u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, cjelovitosti i opstanka države, ili kad su tijela državne vlasti onemogućena u redovitom obavljanju svojih ustavnih dužnosti. No dužan je podnijeti uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru, odmah čim se Sabor uspije sastati. U slučaju nefunkcioniranja tijela državne vlasti uslijed ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i cjelovitosti ili opstanka države, predsjednik RH ima pravo sazvati i predsjedati hitnoj sjednici Vlade.

Na temelju odluke Hrvatskog sabora koju predlaže Vlada te u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, predsjednik države daje suglasnost za: ulazak ili djelovanje oružanih snaga država saveznica u Republici Hrvatskoj, pružanje pomoći državama saveznicama u slučaju oružanog napada, izlazak ili djelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske u inozemstvu. Također, u nadležnosti je predsjednika RH i davanje suglasnosti za izlazak vojske u inozemstvo radi vježbe i obuke ili pružanja humanitarne pomoći, kao i za ulazak vojske država saveznica s istim razlogom u Hrvatsku.

Ovlasti u području vanjske politike

Predsjednik RH sukreator je vanjske politike, što znači da u oblikovanju i provođenju vanjske politike surađuje sa Vladom te, sukladno njihovim ustavnim ovlastima zastupaju Hrvatsku u Europskom vijeću i drugdje u inozemstvu. Naime, na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera, predsjednik odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

Na Vladin prijedlog i uz mišljenje nadležnog odbora Hrvatskog sabora, predsjednik donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija RH u inozemstvu, no uz prethodni premijerov supotpis. Također na prijedlog Vlade, predsjednik Republike potpisuje međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskoga sabora. Dužnost mu je i primanje vjerodajnica i opozivnih pisama inozemnih šefova diplomatskih misija.