Ustavni sud bi se do ljetne stanke Sabora konačno trebao kompletirati i nakon toga raditi u punom sastavu. Kako je za izbor ustavnih sudaca potrebna naklonost dvotrećinske većine zastupnika u Saboru, cijeli proces podložan je političkoj trgovini. Nemogućnost dogovora između HDZ-a i SDP-a donedavno je prijetila time da se ta institucija potpuno uruši
No prevladao je razum i političari su podijelili plijen, 10 sudaca, pola-pola, uguravši u Sud kadrove kojima vjeruju bez obzira na kompetencije. Tako je i ovoga puta, kada se popunjavaju još tri otvorena mjesta. Uglavnom se govori o podjeli kandidata po stranačkim preferencijama. Zbog toga, recimo, Mislav Kolakušić, poznati sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, ne vjeruje da će biti izabran jer nije ičiji igrač. No u odgovorima na šest pitanja pokušali smo sažeti osnovne činjenice o Ustavnom sudu.
1. Što je Ustavni sud?
Ustavni sud Republike Hrvatske je posebno tijelo, izdvojeno iz sudbene vlasti i neovisno o zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, kojemu je povjereno ustavno sudovanje. Svojevrsni korektiv vlasti. Laički rečeno, Ustavni sud nadležan je za tumačenje Ustava Republike Hrvatske ako netko smatra da je neko njegovo ustavno pravo povrijeđeno ili općenito ako neka ponašanja i pojave nisu u skladu s Ustavom.
vezane vijesti
2. Zašto je važan?
Ustavni sud odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom i o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom te neustavne, odnosno nezakonite propise ukida ili poništava, definicija je koja je navedena u Hrvatskoj enciklopediji.
Također odlučuje i u povodu ustavne tužbe, koju može podnijeti svatko ako smatra da su mu povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom. Ako je zbog povrijede ustavnih prava dopušten drugi pravni put, ustavna tužba može se podnijeti tek kad je taj pravni put iscrpljen.
Ustavni sud također prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor; rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti; odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika Republike; nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad; nadzire ustavnost i zakonitost izbora i referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova.
3. Koliko ima ustavnih sudaca?
Ustavni sud čini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom za razdoblje od osam godina; suci ne mogu obavljati ni jednu drugu javnu ni profesionalnu dužnost te imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. Mandat suca Ustavnog suda nakon isteka produžuje se do stupanja na dužnost novog suca u slučaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost, a iznimno najdulje do šest mjeseci.
Predsjedniku Ustavnog suda mandat je istekao u travnju ove godine i nada se da će ponovno biti izabran u Ustavni sud, što je vrlo izvjesno s obzirom na to da ima potporu HDZ-a, stranke s kojem je blisko vezan. Mati Arloviću, bivšem SDP-ovu zastupniku, i Antunu Palariću mandati istječu u srpnju. Arlović i Palarić su se također kandidirali za novi mandat i najvjerojatnije će zajedno s Šeparovićem i biti izabrani.
Sve kandidate za tri mjesta u Ustavnom sudu možete pronaći ovdje.
4. Zašto je Ustavni sud pod paljbom za politizaciju?
Osnovna ideja bila je da se ustavni suci biraju iz redova istaknutih pravnika, sudaca, državnih odvjetnika i sveučilišnih profesora. Dvotrećinska većina s jedne strane osigurava široku političku podršku i konsenzus najvećih stranaka SDP-a i HDZ-a. Ali takav dogovor sa sobom nosi opasnost ‘politizacije Ustavnog suda’ i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda jer politika tamo šalje podobne.
Takav slučaj je bio prilikom posljednjeg izbora kada je u paketu izabrano 10 sudaca i kada su beskrupulozno HDZ i SDP popola podijelili suce, svakome po pet. Ustavni suci su tada postali i političari Davorin Mlakar, Josip Leko i Ingrid Antičević Marinović, a recimo, dovoljnu podršku nije uspjela dobiti profesorica ustavnog prava iz Rijeke Sanja Barić jer nije imala političko zaleđe. Do toga političkog dogovora Ustavnom sudu je prijetila eutanazija jer je sucima istjecao mandat, a političari se nisu mogli dogovoriti. Tada je tadašnji premijer Zoran Milanović spominjao mogućnost da se čak i ukine Ustavni sud jer ga nemaju ni napredne demokracije poput nordijskih ili Velike Britanije.
5. Koji su najpoznatiji slučajevi u kojima je reagirao Ustavni sud u posljednje vrijeme?
Ustavni sud je srušio presudu za ratno profiterstvo Ivi Sanaderu jer su mu tijekom procesa bila narušena ljudska prava, zbog čega su čak kolale priče koje su neki mediji i prenijeli, da su neki suci primili mito. Naposljetku su se čak oglasili priopćenjem u kojem su demantirali takve priče, a cijelu stvar istražio je i USKOK. Osim Sanadera, Ustavni sud je donio još niz važnih odluka. Presudio je da je konverzija kredita u švicarcima bila legalna, ali je i potvrdio da je Zakon o lokalnim izborima, takozvani lex Vlahušić, legalan. Rasjekao je gordijski čvor u slučaju pobune oko ćiriličnih ploča u Vukovaru, ali je zabranio referendum na tu temu iako su bili sakupljeni potpisi.
6 . Koje su još kritike na račun Ustavnog suda?
Ustavnom sudu se često zamjeraju sporost i oportunizam. O tome je govorio i sudac Mislav Kolakušić koji se kandidirao za jedno od tri upražnjena mjesta na Ustavnom sudu. U subotu je u Intervjuu tjedna na Hrvatskom radiju naglasio da u pojedinim slučajevima Ustavnom sudu treba da odluči po deset godina, a pitanje legalnosti pobačaja u ladici je stajalo preko 25 godina. Tek ove godine je sud naredio Saboru da napiše novi zakon u kojem neće biti zabranjen pobačaj.
Kolakušić vjeruje da zbog kalkuliranja Ustavni sud neće donijeti odluku o ustavnosti takozvanog lex Agrokor zakona dok se ne donese novi ili dok priča ne prođe.
Također, Kolakušić smatra da bi Ustavni sud trebao već na prijedlog zakona reagirati i odaslati poruku kosi li se on eventualno s Ustavom, kako bi se izbjegle daljnje komplikacije. Recimo, Ustavni sud nije reagirao prilikom smjene ministara iz Mosta, a također nije ni reagirao oko roka unutar kojeg se moraju imenovati novi ministri, što je premijer Plenković vješto iskoristio i pričekao dok se situacija ne smiri i ne prođu lokalni izbori.
S druge strane, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović odgovarajući upravo na te prozivke je kazao da se Ustavni sud neće miješati u trenutne političke odnose u Hrvatskom saboru dok god se odvijaju u okviru Ustava i zakona. 'Ako bi stvari izmakle kontroli, ako bi prešli granicu ustavnosti, Ustavni sud bi našao načina reagirati', poručio je tada Šeparović.
