Operacija Maestral bila je prva značajnija operacija združenih snaga HV-a, HVO-a i Armije BiH u zapadnoj BiH, u kojoj su zauzeti veći prostori zapadne Bosne, uključujući gradove Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosansku Krupu i Ključ. Hrvatska je vojska u tim akcijama legalno djelovala na tlu Bosne i Hercegovine na osnovi međudržavnog sporazuma (Splitska deklaracija) Hrvatske i BiH, potpisanog pod patronatom Sjedinjenih Američkih Država. Splitska deklaracija zapravo je oživotvorenje dijela Washingtonskog sporazuma, kojim je zaustavljen sukob Hrvata i Bošnjaka u BiH.

Maestral se sastojao od dvije povezane ofenzive, a trajao je od 8. do 17. rujna 1995., kada je oslobođeno područje od oko 2500 četvornih kilometara. Na njega se nadovezala operacija Južni potez u listopadu te godine, a izveli su je pripadnici HV-a i HVO-a s ciljem strateškog okruženja Banje Luke te su joj se približili na svega 24 kilometra.

Zaustavljanje daljnjeg napredovanja hrvatskih snaga prema Banjoj Luci plod je političkih odluka, uz presudno posredovanje diplomacije SAD-a, kojoj se činilo da bi 'prevelik' uspjeh operacije mogao ugroziti mirovne napore koji su poslije urodili Daytonskim sporazumom - kako je svjedočio američki diplomat Richard Holbrooke u svojoj memoarskoj knjizi.

Maestral je pokrenut radi sprječavanja utvrđivanja srpskih snaga na novouspostavljenoj bojišnici, uz njihovo potiskivanje dalje od Grahova, Glamoča i Kupresa, oslobođenih u prethodnoj akciji Ljeto '95. Planirano je oslobađanje Šipova, Jajca i Drvara te uspostavljanje nove bojišnice ispred Petrovca, Ključa i Mrkonjić Grada. Operacija je omogućila napredovanje 5. korpusa Armije BiH s bihaćkog područja prema Sanskom Mostu i 7. korpusa Armije BiH s područja srednje Bosne prema Kotor Varošu.

Uz uništenje infrastrukture, logistike i zapovjednog sustava djelovanjem zračnih snaga NATO-a, hrvatsko-bošnjački udar u Republici Srpskoj oslobađao je dio po dio okupiranog teritorija, s kojeg su se tisuće izbjeglica u kolonama slijevale prema Prijedoru i Banjoj Luci. Skoro u potpunosti razbijen je 2. Krajiški korpus VRS-a i natjeran na povlačenje. Moral Srba bio je vrlo oslabljen, a u Banjoj Luci i diljem Republike Srpske zavladala je panika. Nakon ovih poraza čelnici bosanskih Srba Ratko Mladić i Radovan Karadžić te srpski predsjednik Slobodan Milošević bili su prisiljen sjesti za pregovarački stol, a potom je sporazumom u Daytonu okončan rat u Bosni i Hercegovini.

Za operacijom su se vukli i repovi zbog ratnih zločina. Tadašnji zapovjednik 7. gardijske brigade Pume, brigadir Ivan Korade teretio se da je zapovjedio ubijanje nekoliko ratnih zarobljenika iz Vojske RS-a. Nikada mu se nije sudilo zato što je Korade u proljeće 2008., nakon ubilačkog pohoda u kojem je vatrenim oružjem i nožem pobio četvero ljudi, počinio samoubojstvo pred policijskom potjerom. Trojica pripadnika Puma osuđena su na zatvorske kazne zbog strijeljanja ratnih zapovjednika, a još dvojica za pomaganje u tome. Trojka je za strijeljanje dobila četiri i pol, a ostala dvojica za pomaganje dvije godine zatvora. Tužiteljstvo je tvrdilo da su postupali po nalogu pokojnog generala Koradea.

Kaznene prijave protiv hrvatskih generala

Policija Republike Srpske još 2006. godine kazneno je prijavila veću skupinu visokih hrvatskih časnika zbog operacije Maestral, odnosno zbog zločina počinjenih nakon oslobađanja Mrkonjić Grada, jer su naknadno pronađene dvije masovne grobnice u koje su pokopani ubijeni Srbi. Mediji tu tada pisali da je na prvom mjestu među prijavljenima bio general Pavao Miljavac, a slijedili su generali Marijan Mareković, Mladen Markač, Luka Džanko, Imra Agotić, Renato Romić, Ivan Basarac i Petar Stipetić.

Velika prašina podignula se krajem 2016. godine, kad je ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske podnijelo sudu u Bosni i Hercegovini kaznene prijave protiv 16 hrvatskih generala zbog ratnih zločina, među kojima su bili i Ante Gotovina i ministar obrane Damir Krstičević.

Međutim Tužiteljstvo BiH, koje jedino može podizati optužnice za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, nikad nije pokrenulo kazneni progon protiv hrvatskih generala za spomenute zločine.

Posljednji pokušaj ljetos

Novi pokušaj pokretanja postupka dogodio se u ljeto prošle godine, kad je Tužiteljstvo BiH poslalo hrvatskom pravosuđu da preuzme predmet kaznenih prijava protiv 14 generala i drugih visokih časnika Hrvatske vojske.

Glasnogovornica MUP-a RS-a Mirna Miljanović potvrdila je tada da su oni od 1996. do 2010. godine podnijeli deset prijava za navodne ratne zločine nad civilima u BiH. Teretili su hrvatske časnike koji su imali zapovjedne uloge u operacijama Bljesak i Oluja, izvedenim na teritoriju Hrvatske, te u operacijama Maestral i Južni potez, u kojima su pripadnici HV-a sudjelovali s postrojbama Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije BiH.