Osiguranike treba premjestiti iz drugog u prvi stup, a drugi stup treba biti na dobrovoljnoj bazi – ideja je koju je Most prije nešto više od mjesec dana prezentirao prilikom predstavljanja svog programa. Iako je s tim programom krenuo u osvajanje što više zastupničkih mandata, Most je posve odustao od njega
Još krajem listopada Most je u Novinarskom domu u Zagrebu održao prezentaciju svog programa, pri čemu je, što se tiče mirovinskog sustava, zaključeno da su umirovljenici u teškoj situaciji. U Hrvatskoj, istaknuto je tada u prezentaciji Mostovog programa, oko 887 tisuća umirovljenika prima mirovine do 1.700 kuna, a prosječno isplaćena mirovina u 2014. iznosila je 2.425 kuna, što je samo 425 kuna iznad granice siromaštva.
Kako bi se mirovinski sustav održao, u Mostu su tada predložili povećanje stope zaposlenosti i rast plaća, ali i konkretna rješenja za drugi mirovinski stup – premještaj osiguranika iz drugog u prvi stup, pri čemu bi drugi mirovinski stup bio na dragovoljnoj bazi.
Obećanje koje su izrekli u tom programu vjerojatno je utjecalo na neke da im podare glas, no već 9. studenog, samo dan nakon izbora, u programu koji je Most poslao novinarima nikakvi premještaji osiguranika iz drugog u prvi stup više se ne spominju. U tom programu Most navodi samo povećanje izdvajanja za drugi stup.
'Da bi se mirovinska reforma dovršila i postigla svoj pun smisao, stopu izdvajanja iz bruto plaće u drugi stup potrebno je sa sadašnjih pet posto povećati na iznose koji će sadašnjim mladim ljudima osigurati dostojnije mirovine u budućnosti, što bi u uvjetima bolje kontrole javnih financija i porastom ekonomije u cjelini bilo sasvim održivo. Veća zaposlenost, racionalniji javni troškovi dovest će dugoročno do saniranja problema prvog stupa, što će pružiti priliku i za jačanje drugog stupa većim uplatama i na taj će način današnji mladi čovjek sam za sebe uplaćivati svoj novac za svoju buduću mirovinu', stoji u programu Mosta.
No iako su u Mostu imali zapisano to da žele povećati izdvajanja s pet na šest posto, u pitanjima koja su poslali SDP-u i HDZ-u toga nema. U svojim zahtjevima koji se tiču mirovinskog sustava na kraju spominju samo organiziranje javne rasprave o rješavanju stanja u mirovinskom sustavu, no one su već održavane u posljednje četiri godine.
Rasprave u organizaciji Instituta za javne financije održavane su već 2011. O stanju mirovinskog sustava i o tome što napraviti u javnosti se raspravljalo i tijekom 2012, a 2013. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, uoči izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, organiziralo je i službenu javnu raspravu od 3. do 18. listopada. Zakon se mijenjao i kasnije i gotovo svaki put u javnosti se raspravljalo o predloženim izmjenama.
Zašto su odustali od svog prvotnog zahtjeva, pokušali smo priupitati i u Mostu, no do objave ovog teksta iz te platforme odgovor nije došao.
