Nekadašnja robna kuća svoje svijetle dane imala je tek nešto više od desetak godina. Sagrađena je 1979. na današnjem Trgu hrvatskih branitelja u samom centru grada. U Domovinskom ratu je devastirana i prepuštena zubu vremena narednih 30 godina.

Od oslobođenja grada u Oluji 1995. nitko nije znao što bi s tom zgradom od preko 3700 kvadrata. Smjenjivale su se vlasti, a Petrinjka je i dalje bila zatvorena i propadala. U tom su se periodu za nju kovali grandiozni planovi.

Video: Robert Anić/Pixsell

Aktualni gradonačelnik Darinko Dumbović ranije je u više navrata isticao revitalizaciju tog objekta kao jednog od strateških interesa Petrinje.

Gradonačelnik, koji nam nije odgovarao ni na pozive ni na poruke, 2017. je izjavio (prenosimo integralnu izjavu uzetu sa stranica Grada Petrinje): 'Jer smatram da u budućnosti nema šanse da bilo što možemo pokrenuti i zamisliti si Grad ako ne riješimo Trg. Mi imamo idejno rješenje. Imamo ono što je najvažnije, ali imam i ono što obećava i ono što sam ja dogovorio na razini kao saborski zastupnik - da ćemo sigurno u svakom slučaju nastojati da ne samo ovo područje bude od strateškog interesa Republike Hrvatske i naša Sisačko-moslavačka županija, gledajući da je interes Slavonija s 2,5 milijardi eura. Mi želimo da imamo taj interes, a pogotovo interes kad su u pitanju problemi imovinskih odnosa. I tu, kao saborski zastupnik, nema šanse da netko dobije moju ruku dok se ne riješi Petrinjka i Trg hrvatskih branitelja.'

Tko je vlasnik?

Bilo je tu svega, situaciju su komplicirali neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Kao vlasnik dijela parcele spominjao se Đuro Gavrilović, potom i Srpska pravoslavna crkva…

Sporovi su trajali godinama, a sve je rezultiralo time da je vlasnik Petrinjke odnedavno država.

Tako, unatoč svim GUP-ovima, nacrtima i planovima, ovu zgradu nije dokrajčio zub vremena, nego potres 29. prosinca prošle godine.

Rušenje objekata koji nisu za sanaciju krenulo je ovog tjedna. Prva na redu, na iznenađenje mnogih - Petrinjka.

Iako su kuhari volonteri tjednima upravo ispred nje kuhali obroke za stradale Petrinjce, a ispred pročelja ove nekadašnje robne kuće cirkuliralo je dnevno više stotina ljudi, ona očito nije u tako dobrom stanju kao što izgleda na prvi pogled.

Pavić: Zgradu su detaljno pregledala četiri statičara

U to nas uvjerava glasnogovornik Stožera civilne zaštite zaduženog za saniranje posljedica potresa Mladen Pavić.

'Prvim, brzim pregledom zgrada je dobila crvenu naljepnicu. Nakon toga su četiri statičara sve detaljno pregledala sukladno dobu gradnje i zatečenom stanju, a popustili su ugaoni stupovi, zidovi se nagnuli dok je jedna nosiva greda poremećena i donesena je odluka o uklanjanju te zgrade', kaže za tportal Pavić.

Dodaje da je magnetnim metodama snimljeno i stanje, a uz to naglašava da je fasada zgrade presvučena eternitom, tj. azbestnim pločama, što bi zahtijevalo poseban pristup, stoga je donesena odluka da se zgrada ukloni.

Elaborate statičara kao ni fotografije oštećenja nije nam ustupio.

'Tata' Petrinjke, arhitekt Davor Salopek: Ona već 30 godina nosi crvenu naljepnicu, no to nipošto ne znači rušenje

Odluka o rušenju začudila je mnoge, ponajviše dipl.ing.arh. Davora Salopeka, autora projekta i glavnog projektanta Petrinjke.

'Zgrada je dobila crvenu naljepnicu kao trenutno neuporabljiva, što nije netočno. Ona je neuporabljiva već 30 godina i 30 godina nosi crvenu naljepnicu, no crvena naljepnica nipošto ne znači rušenje', naglašava Salopek. Kaže da je riječ o stabilnoj građevini koja ima ožiljke od potresa. 'Od 48 stupova glavnog trakta jedan stup je jače, a četiri su manje oštećena, no mogu se sanirati. Zgradu treba prilagoditi novim potresnim pravilima, ali to je vrlo jednostavno omatanjem nadzemnih stupova FRP trakama uz lijepljenje reparaturnim mortom', pojašnjava.

Zgrada je građena 1979. godine sukladno protupotresnim propisima gradnje standardiziranima nakon potresa u Skoplju 1963. 'Proračun temeljne ploče s kontragredama rađen je računalno u to vrijeme na Građevinskom fakultetu u Zagrebu', dodaje Salopek.

'Tada smo robnu kuću s trgom projektirali u dogovoru s grupom najjačih zagrebačkih urbanista, Velimirom Neidhardtom, Marijanom Hržićem, Zvonimirom Krznarićem i Davorom Manceom. Formirali smo gradski trg primjeren za petrinjske potrebe s prodorom koji ide na sljedeći trg. Nešto poput onoga što ima Salzburg, da se pretapa trg u trg kroz pasaže. Kada bi se uklonila ova zgrada, nastao bi urbanistički nedefiniran prostor', kaže.

Smatra da se Petrinjka mogla privesti bilo kojoj svrsi koja je potrebna u centru grada, bilo da je riječ o administrativnim, poslovnim, trgovačkim sadržajima, bilo u kombinaciji. 'Zgrada ima 3750 kvadrata s 22.500 kubika prostora, a projektirao sam ju kao fleksibilni prostor. U prizemlju i na katu unutar fasadne ovojnice nemate ništa osim stupova. Pregradnim zidovima možete prilagoditi prostor bilo kojem sadržaju bez ikakvih problema', opisuje Salopek.

Jasno mu je da je trebalo skinuti plašt koji je rađen od tada popularnih eternitnih ploča, u kojima ima vlakanaca azbesta, što je danas nedopustiv materijal. 'To je jeftina fasada, plašt koji se može skinuti, a na čeličnoj potkonstrukciji, koja postoji i koja nosi obodnu arhitektonsku ovojnicu, može se napraviti bilo koja druga fasada, staklena, limena, s termalnom zaštitom…'

No Petrinjka nije dočekala moguću modernu staklenu fasadu. Zašto? Ima li skrivenih motiva? Salopek kaže: 'Možda postoji ambicija da se trg poveća, no ta ambicija nije zdrava u tom prostoru. Ima li skrivenih motiva? To ja ne znam. To može netko samo pretpostavljati. No ja ne znam, ne mogu reći ima li ih ili nema.'

Na pitanje zašto do sada nije revitalizirana robna kuća odgovara: 'To je na duši svih lokalnih vlasti koje su se izmijenile od Oluje, dakle od 1995. do danas. To je i na duši hrvatskog gospodarskog vrha koji nije dovoljno potencirao potrebu razvoja Petrinje.

'Zalažem se za to da ova građevina, sanirana i rekonstruirana, ostane ne zato što bih bio narcisoidni arhitekt koji čuva svoj projekt, nego zato što je to sada jedini preostali prostor u centru grada te veličine koji može primiti sadržaje što su mu nasušno potrebni', zaključuje Salopek.

'Ne znam zašto se to prvo ruši uz tolike druge zgrade koje prijete prolaznicima. Zašto to opasno ne ruše prvo?'

Zašto je Petrinjka od svih zgrada prva došla na red za rušenje, nije jasno ni Lei Kizilkayi iz tek osnovane građanske inicijative Petrinjsko proljeće.

'Nitko od nas u Petrinji ne zna koji su prioriteti što se tiče rušenja. Ne znamo odgovor na ta pitanja, no nadamo se da ćemo uskoro saznati i da će nam Stožer dati konkretne odgovore', kaže nam.

Ipak, pretpostavlja da je Petrinjka sa starom vojarnom, koja je trebala postati veteranski centar, došla na red jer je u državnom vlasništvu. Naime, prema uputi o uklanjanju građevina o trošku države, potrebno je prvo ishoditi suglasnost građana pa će takve zgrade vjerojatno još pričekati', smatra naša sugovornica.

Za komentar smo zamolili nekadašnjeg dionika petrinjske oporbene scene koji je snažno kritizirao činjenicu da Petrinjka desetljećima propada. S obzirom na to da više nije u politici, želio je ostati anoniman. 'Kada sam ja davno tražio da se poduzme nešto s tom zgradom, govorili su da se ne može zbog sudskog spora oko vlasništva. Moja ideja je bila da se Petrinjka ili konzervira dok se to ne riješi pa da se onda napravi centar za male obrtnike ili da se sruši. No zašto nju sada prvo ruše, ne znam', kaže nam Petrinjac, čiji su podaci poznati redakciji.

'Davno smo tražili da se ona osposobi i obnovi te ne znam zašto se prva ruši uz tolike druge zgrade koje prijete prolaznicima. Zašto to opasno ne ruše prvo', pita se.

'Ovo dovoljno govori o tome koliku je opasnost po okolinu predstavljala možda i najmanje oštećena zgrada u Petrinji'

Protiv rušenja Petrinjke digla se i navijačka skupina Bad Blue Boys. 'Protivno svakoj logici, jedan od prvih objekata predviđen za rušenje je tzv. Petrinjka, stari robni centar ispred kojeg su do jučer kuhari specijalitetima posluživali lokalno stanovništvo i mnogobrojne volontere. To dovoljno govori o tome koliku je opasnost po okolinu predstavljala možda i najmanje oštećena zgrada u Petrinji, zapuštena još od ratnih vremena, kao i sam grad u cjelini', priopćili su navijači.

Smeta im i činjenica da je na Petrinjki veliki mural nastao prilikom 24. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja. 'Obnova Petrinje tako simbolično započinje rušenjem posvete onima koji su oslobodili taj grad', poručili su.