Namjera Vlade da poveća broj korisnika dječjeg doplatka zvuči pravedno i plemenito: po aktualnom modelu, veća plaća osigurava i veće porezne olakšice za djecu, čime su roditelji s prosječnim i iznadprosječnim primanjima u 'privilegiranoj' situaciji u odnosu na one s nižim primanjima, koji te olakšice zapravo ne osjećaju na plaći, a nisu dovoljno siromašni da ostvare pravo na dječji doplatak.

No zašto se izrijekom ne predlaže uvođenje jedinstvenog dječjeg doplatka, o kojem su aktualni dužnosnici već ranije zborili, pa se tako pisalo i da će se već od 2018. za baš svako dijete u Hrvatskoj dobivati po 350 kuna mjesečno? 

Vjerojatno zato što taj iznos mora biti puno veći kako bi se spriječio mogući protuučinak i pobuna građana. Paralelno s uvođenjem jedinstvenog dječjeg doplatka planira se naime ukidanje poreznih olakšica na djecu. Olakšica na dijete na prosječnu plaću sada iznosi oko 500 kuna, što znači da bi jedinstveni dječji doplatak morao iznositi najmanje toliko, a svakako i više kako bi imao ikakvog smisla u kontekstu demografske revitalizacije. Iako, tom mjerom bit će pogođeni roditelji s više djece i visokim primanjima, vjerojatno oni najobrazovaniji, koji bi se tada također mogli pozabaviti mišlju o odlasku iz Hrvatske. Osim ako ministar financija Zdravko Marić dobrano ne odriješi kesu, otprilike onako kako je to učinio za hrvatske branitelje.

Podsjetimo, naknada za djecu u Njemačkoj, slavni Kindergeld, iznosi od 192 do 223 eura mjesečno po djetetu i može se isplaćivati do 25. godine njegova života (primjerice, za studente), što znači da obitelj s četvero djece samo od dječjeg doplatka desetljećima uprihođuje 805 eura ili oko 6.000 kuna mjesečno, dakle više od prosječne hrvatske plaće. 

Marin Strmota, državni tajnik u ministarstvu Nade Murganić, najavio je danas da će se ići u izmjene Zakona o doplatku za djecu, s tim da se od 1. srpnja 2018. dohodovni cenzus po članu kućanstva povećava sa 1663 na 2328 kuna, a ovisno o dohodovnom razredu, doplatak će iznositi 200, 250 i 300 kuna mjesečno - koliko iznosi i danas. To će u sustav dječjih doplataka uključiti novih 94.000 kućanstava, što praktički znači da će doplatak primati gotovo svaka druga obitelj s djecom. Također, veći broj obitelji ostvarivat će pravo na pronatalitetni dodatak. Razmišlja se i o uvođenju toga dodatka za sve obitelji u Hrvatskoj, uz uvođenje gornjeg dohodovnog razreda. 

Sredstva su već osigurana: 440 milijuna kuna za doplatak, a za nove vrtiće još 70 milijuna kuna. 

Još u ožujku ove godine najavio je da će se do 2019. napraviti novi sistem po kojemu dječji doplatak 'ne bi imao kriterij socijalne naknade, već pronatalitetne, i gdje bi se ispravila nepravda da oni bogatiji imaju veću olakšicu nego oni koji imaju manju plaću'. Danas je pak potvrdio da su predložene izmjene zakona na kojima Ministarstvo još radi 'polukorak' prema uvođenju jedinstvene naknade za djecu, a porezne olakšice zasad ostaju nepromijenjene: krajnji je cilj redefiniranje svih dječjih potpora i prenamjena značajnih sredstava iz poreznih olakšica zaposlenih roditelja 'da bi svako dijete bilo jednako vrednovano'.

Demograf Stjepan Šterc s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu podsjeća da Vijeće za demografski razvitak, koje je formirala ova Vlada, čine gotovo isključivo ministri. 'Struka zapravo ne sudjeluje i naravno da je to, s obzirom na političku situaciju u zemlji, sad jedna od mjera kojom žele pokazati da ozbiljno shvaćaju demografski nestanak Hrvatske. Gospodarska doktrina ove Vlade zasniva se primarno na financijama, a zanemaruje se radna snaga koja polako nestaje i koja je zapravo ključni faktor gospodarstva i svih djelatnosti', upozorava Šterc. 

Slaže se da je širenje broja korisnika dječjeg doplatka zapravo još jedna socijalna mjera 'gašenja vatre' u vidu pomoći siromašnim obiteljima, a koja se pokušava prikazati demografskom.

'Apsolutno. Cijela koncepcija Vlade svela se na taj socijalni i obiteljski pristup, pa oni su demografiju i situirali unutar obiteljske i socijalne politike. Prava strategija demografske revitalizacije nije postavljena. Oni je imaju u svom programu, na vrlo visokom mjestu, ozbiljno su o tome govorili u predizborno i izborno vrijeme, a sad se zakuhala politička situacija i svi sustavi u državi, od HAZU-a, preko Crkve, do Matice hrvatske itd., svjesni su da je demografska problematika temeljno pitanje države, ali nažalost, oni svojim odlukama i koracima još uvijek ne potvrđuju da su to ozbiljno shvatili', kaže Šterc. 

Ističe da treba detektirati proračunska davanja koja su 'manje važna' od demografske problematike i preusmjeriti sredstva.

'Kad sam ja analizirao proračun, došli smo do cifre od 12-13 milijardi kuna za raznorazna davanja u sustavima koji su manje važni od revitalizacije. Prema tome, oni ne moraju ništa povećavati, nego samo trebaju pročistiti proračun i vrlo jasno reći što je bitno za zemlju, a što nije', kaže Šterc. Po njegovu sudu, manje važne od demografske revitalizacije su 'silne udruge koje troše više od milijardu i pol kuna godišnje', kao i 'poticaji za poljoprivredu od možda čak pet, šest milijardi godišnje, iako nam je poljoprivredna proizvodnja nakon njihova uvođenja pala za 27 posto'.

'Već ta su sredstva dovoljna za cjelokupan program demografske revitalizacije; čak su i poprilično veća od onog što smo mi projicirali da treba', kaže Šterc, dodajući da sadašnja demografska slika Hrvatske izravno zadire u gospodarski i svaki drugi razvoj te izravno ugrožava državne sustave, pa bi Vlada konačno morala pozicionirati tu problematiku sukladno njezinu značenju. 

Opačić: Potrebni su puno veći zahvati

Bivša SDP-ova ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić kaže za tportal da je ovo čista parcijalna reakcija na izjavu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

'Naravno, treba pozdraviti sve ono što će ljudima pomoći na bilo koji način, samo je pitanje je li ovo dovoljno da se naše obitelji odluče na veći broj djece. Mislim da su potrebni puno veći zahvati, da je potrebno krenuti i od nekih reformi u gospodarstvu, primjerice da se zakonom olabavi pristup prema majkama koje se brinu za bolesnu djecu, osigurava slobodan dan za prvi odlazak djeteta u vrtić ili školu... Svakako bi trebalo kroz poreznu reformu poraditi i na većim plaćama, jer kad dobijete 300 ili 500 kuna dječjeg doplatka, pitanje je hoćete li zbog toga bolje živjeti', kaže Opačić.

Predložene mjere ocjenjuje parcijalnima, predstavljenima upravo u ovom trenutku kako bi se slegla prašina koju je podignula predsjednica Grabar Kitarović.

'Očekujem da će uskoro ići sustavna, puno šira politika koja bi mogla rezultirati većim brojem djece', rekla je Opačić.

I ona smatra da ovo nisu prave demografske, već socijalne mjere i pretakanje iz jednog džepa u drugi. Osim toga, podsjeća da nikada nije zaživio ni projekt Jedinstvenog novčanog centra, preko kojeg se s jednog mjesta trebalo isplaćivati svih 75 vrsta naknada građanima iz raznih ministarstava po raznim osnovama. 'Nikakve kontrolne mehanizme nemate da vidite zavređuje li neki korisnik stvarno neku naknadu, pa se događa da dječji doplatak primaju i vlasnici brodova. Čista je situacija samo s porodiljnim naknadama', upozorava Opačić, koja je još u svibnju ustvrdila da se uvođenjem reda kroz Jedinstveni novčani centar samo na dječjem doplatku moglo uštedjeti 400 milijuna kuna. 

Daniela Drandić iz udruge Roda - Roditelji u akciji kazala je za tportal da bi predložene mjere, ako se pristupi ukidanju poreznih olakšica na djecu, mogle potaknuti pripadnike srednjeg sloja na rad na crno ili odlazak iz Hrvatske.

'Već osiromašeni srednji sloj, koji je pokretač razvoja društva, još će se više zakinuti. Ljude će se ovim mjerama tjerati na rad na crno ili na odlazak iz Hrvatske. Ukoliko se doista bude išlo na ukidanje poreznih olakšica, ljudi koji sada čine neki srednji sloj to neće moći podnijeti', kaže Daniela Drandić, dodajući da je riječ o preventivnom upozorenju s obzirom da zasad ipak nije najavljeno ukidanje porezne olakšice na djecu.