U mnogim mjestima nastava je potpuno otkazana naprosto zato što je ogromna većina učenika bolesna, a lokalne vlasti traže otvaranje novih bolnica i veće količine lijekova. Sve se to prikazuje na državnoj televiziji, bez cenzure, pa ne treba sumnjati u vjerodostojnost ili kovati teorije urote sa Zapada. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) svejedno je zatražila detaljne podatke o epidemiološkoj situaciji, a Kinezi su protumačili da se radi o 'rutinskoj provjeri'.

'Porast broja respiratornih bolesti nije uzrokovan pojavom novog patogena, nego bržim širenjem bakterijskih i virusnih oboljenja', službeno je tumačenje kineskih vlasti.

Situaciju je na koncu vrlo slično protumačio WHO. 'Porast slučajeva je u skladu s onim što se u nekim drugim državama dogodilo prije godinu ili dvije', rekla je jedna od direktorica ove organizacije Maria Van Kerkhove.

Kina je, naime, država koja je u skladu sa svojom 'zero covid' politikom imala vjerojatno najstrože mjere na svijetu, a one su i najdulje bile na snazi i ukinute su tek u siječnju ove godine. Ova zemlja stoga ulazi u svoju prvu zimu bez ograničenja i respiratorne bolesti su se razmahale. Otprilike kao gripa u Hrvatskoj pretprošle i prošle zime.

Imunološki dug

Epidemiolozi to često nazivaju 'imunološkim dugom': nakon što im je bilo onemogućeno cirkuliranje, virusi naprosto moraju 'odraditi svoje', a stanovništvo mora steći imunitet na jedan od dva uobičajena načina - bilo cijepljenjem, bilo 'prokuživanjem' tako da dio njih preboli bolesti.

'Rekao bih da je to uobičajeno i sasvim u skladu s očekivanjima', tumači za tportal epidemiolog i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Mato Lakić.

'U slučaju Kine situacija možda djeluje nešto dramatičnije jer je ondje velika gustoća naseljenosti, više ljudi je u bliskom kontaktu i logično je očekivati da će se respiratorne bolesti intenzivnije širiti. Jednaka situacija bila je kod nas kada su ukinuta ograničenja', dodaje Lakić.

U tom kontekstu za njega je donekle očekivana i situacija sa širenjem hripavca, bakterijske zaraze koja je ove godine u Hrvatskoj dosegla najvišu razinu još od 1980. godine: ona se, osim padu cijepljenosti i značajno većem broju testiranja građana, koji sve rjeđe pristaju na objašnjenja poput 'to je obična viroza, proći će', može pripisati upravo imunološkom dugu.

'Da, primijetili smo povećan interes za testiranjem čak i odraslih ljudi, koji su u prethodnim godinama obično preležali bolest ili se liječili antibioticima. Dijelom i zato imamo povećane brojke', kaže Lakić i potom laički objašnjava situaciju s intenzivnijim širenjem respiratornih bolesti nakon popuštanja epidemioloških mjera.

'Mjere koje su se provodile bile su relativno učinkovite protiv koronavirusa, a svakako su bile još učinkovitije protiv virusa koji se u normalnim okolnostima teže i sporije šire. Oni nisu cirkulirali, a sada to mogu činiti nešto slobodnije', objašnjava ovaj epidemiolog.

'U Hrvatskoj smo dvije godine imali znatno manje gripe no što je bilo uobičajeno u godinama prije toga, jer maske i distanca koji su donekle zaustavili covid gotovo potpuno su spriječili njeno širenje. Ove zime zasad imamo uobičajenu situaciju i uobičajene zimske viroze', kaže Lakić za tportal.

No treba reći da uobičajena sezona gripe započinje tek koncem prosinca i u siječnju.