Akutno zatajenje bubrega, oštećenje organa, tajanstveni krvni ugrušci... Patolozi sveučilišne bolnice u Zürichu još su početkom pandemije Covida-19 uočili čudne simptome respiratornih infekcija. Obdukcije su otkrile sitne ugruške i mrtve stanice u kapilarama pluća, a upala je raširila krvne žile koje opskrbljuju svaki organ tijela. Virus je očito ciljao krvne žile.

Otkako su nalazi švicarskih liječnika sredinom travnja objavljeni u časopisu Lancet, i druge su studije otkrile slične obrasce vaskularnih oštećenja. Članak iz The New England Journal of Medicine pokazao je da su pluća žrtava Covida-19 imala devet puta više ugrušaka od onih koji su umrli od svinjske gripe. Zabilježeni su i upalni simptomi kod djece i moždani udari kod inače zdravih mladih odraslih osoba.

Upale u cijelom tijelu

Ključ je u endotelnim stanicama koje oblažu krvne žile, posebno u plućima, objasnio je vaskularni biolog Peter Carmeliet u časopisu Nature Reviews Immunology. Napadajući te stanice, infekcija uzrokuje curenje žila i zgrušavanje krvi. To pak izaziva upale u cijelom tijelu i potiče akutni respiratorni distres sindrom (ARDS), odgovoran za većinu smrtnih slučajeva pacijenata.

Ovaj bi mehanizam mogao objasniti zašto je bolest toliko opasna za pretile, dijabetičare i one s prethodnim kardiovaskularnim stanjima: stanice koje oblažu njihove krvne žile već su ugrožene.

O tome puno zna i prof. dr. sc. Bruno Baršić, dugogodišnji predstojnik Odjela za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, donedavni predsjednik Hrvatskog infektološkog društva, danas voditelj Kriznog stožera KB Dubrava. O toj 'misterioznoj fazi' 14. ili 15. dana bolesti, kad se 'događaju infarkti pluća, mozga, srca', u ponedjeljak je govorio u emisiji Izvan okvira N1 televizije: 'Sve počinje s temperaturom i bolovima u mišićima. Kod većine bolest prođe samo s time, no kod dijela bolesnika razvija se upala pluća, koja opet može proći spontano. No, upozorava Baršić, 'manji broj bolesnika, njih otprilike pet posto, završava na intenzivnoj skrbi zbog takozvanog ARDS-a. To znači da su im oštećena pluća; kroz oštećene krvne žile ne ulazi dovoljno kisika i dolazi do manjka kisika u organizmu.'

Te se upale pluća dakako mogu izliječiti, ali poznati su i slučajevi pacijenata kojima se stanje popravi, a onda negdje oko 14., 15. dana od početka bolesti dolazi do pogoršanja funkcija. Takvi pacijenti opet postaju hipoksični: smanjena količina kisika u stanicama i tkivu za posljedicu poremećaj u funkcioniranju organa, sustava i stanica.

'To traje nekoliko dana i pacijentima se stanje obično popravi', objašnjava Baršić koji se na vlastite oči uvjerio u takve slučajeve. O čemu je tu uopće riječ; zašto se to događa i kome?

Nekoliko teorija

'Dvije su teorije. Jedna kaže da do ponovne aktivacije upalnog procesa dolazi kad pacijentu prestanete davati kortikosteroide, deksametazon', iznosi detalje za tportal Baršić koji je skloniji drugoj teoriji, opisanoj i u znanstvenom radu, objavljenom u časopisu Nature.

U toj fazi dolazi do oštećenja sitnih krvnih žila. Trombociti u sebi nose virus, ulaze u endotel i izazivaju upalnu reakciju koja rezultira zgrušavanjem krvi u sitnim krvnim žilama. To je ta treća faza bolesti u kojoj te mikrotromboze same po sebi induciraju ponovno upalu.

'Problem je što nemamo pravi lijek', kaže Baršić. 'Čak ni davanje heparina ne pomaže, kao da su rezistentni na njega.'

Ta treća, misteriozna faza srećom zahvaća mali broj pacijenata. Među stotinama bolesnika koji su prošli kroz KB Dubravu bilo je i takvih slučajeva, čak i mladih ljudi kod kojih se bolest pogoršala nakon otprilike dva tjedna otkako su se zarazili.

'Nema pravila', otkriva Baršić. 'Imali smo ljude s upalom pluća, pogotovo one koji su imali ARDS. Stanje bi im se poboljšalo neke bi čak otpustili kući, a oni bi se ponovno vratili. Više ni bi bili ni infektivni, a opet ispadala im je cirkulacija iz pojedinih dijelova pluća.'

Situacija u KB Dubrava je i dalje teška, reći će Baršić, no čini se da se je stabilizira. Nema više takvog rasta novooboljelih pa je i pritisak na bolnicu sad ipak nešto manji, otprilike četrdesetak bolesnika dnevno.

'Ne događa se ništa što se ne događa i kod drugih infekcija, samo što je to kod Covida-19 puno jače izraženo', otkriva Baršić. 'Embolijske tromboze i sklonost nastanku tromboze postoji i nakon teških upala pluća, ali ne u tolikom broju. Ovdje je taj prokoagulacijski mehanizam puno jače potaknut nego kod drugih upala. To je nešto što nismo viđali prije.'

Ozbiljne komplikacije

Spominje Baršić i drugih manifestacije: encefalitis, moždane udare koji nastaju upravo zbog zgrušavanja krvnih žila. To je posebno vidljivo kod sitnih krvnih žila koji opskrbljuju bazu mozga. Primijećen je i tremor, teturanja bolesnika koja se javljaju zbog tih oštećenja...

Javljaju se komplikacije središnjeg živčanog sustava i svaki organski sustav može biti zahvaćen. No, najugroženija su ipak i dalje pluća u kojima dolazi do tromboze sitnih krvnih žila.

'To izgleda kao plućna embolija. No dosad smo uvijek mislili na to da se otkinuo komadić tromba stvorenog negdje u organizmu i potom začepio plućnu arteriju. Ovdje vidimo da lokalno dolazi do stvaranja tromba, do tromboze sitnih krvnih žila', otkriva Baršić.

Ugroženi su svi pa i mladi koji se najčešće oporave nakon nekoliko dana. Upravo zato što su mladi i njihovi su organizmi snažni. No oštećenja su vidljiva.

'To primjećujemo kad pacijentima radimo scintigrafije nekoliko tjedana nakon bolesti; vidi se da imaju dosta oštećenu cirkulaciju u plućima', kaže Baršić.