Tijekom ponedjeljka na internetu su se pojavile prve snimke oštećenog Rostova na Donu, na osnovi kojih je vidljivo da je podmornica iz sastava ruske Crnomorske flote pretrpjela značajna oštećenja. Na fotografijama se vidi velika rupa na pramcu plovila te rupa promjera nekoliko metara na desnom boku.

Podmornica je pogođena u noći 13. rujna, kada je bila na popravku na suhom doku brodogradilišta u Sevastopolju i dok se pored nje nalazio veliki desantni brod Minsk iz klase Projekt 775, a koji je također pretrpio velika oštećenja. Vjeruje se da su napad na rusku podmornicu i desantni brod mogli izvesti ukrajinski borbeni avioni i to francusko-britanskim krstarećim raketama SCALP/Storm Shadow, o kojima je tportal već pisao.

Prema tvrdnjama stručnjaka, objavljene fotografije uništene podmornice mogu potvrditi preliminarnu pretpostavku o korištenju anglofrancuskih krstarećih projektila. To proizlazi iz mjesta uništenja trupa, jer se vidi da su projektili pogodili metu odozgo, a veličina rupa ukazuje na eksploziju snažne bojne glave, kakva je prisutna u modernim krstarećim projektilima u službi ukrajinske vojske.

Ranije je ruska propaganda rekla da je brod zadobio manja oštećenja te da će uskoro biti popravljen i vraćen u službu. Međutim fotografije pokazuju da podmornica Rostov na Donu, koja nosi krstareće rakete Kalibr, neće uskoro biti spremna za obavljanje svojih zadaća.

Štoviše, razmjeri štete izazivaju pitanja hoće li je Rusi uopće moći popraviti. Oni su pak potvrdili da su u napadu poginule dvije osobe te da je njih 26 ozlijeđeno, ali da među njima nije bilo zaposlenika sevastopoljskog brodogradilišta. Rusko ministarstvo obrane izvijestilo je da je na brodogradilište ispaljeno deset krstarećih projektila, od kojih je sedam oboreno, a dodaje i da su u napad bili uključeni podvodni dronovi, za koje tvrdi da su uništeni.

Dizel-električna podmornica Rostov na Donu (B-237) bila je dio 4. zasebne podmorničke brigade Crnomorske flote Ruske Federacije. Kobilica je položena 2011. u Sankt Peterburgu, tri godine kasnije je porinuta, a krajem iste godine dodijeljena je Crnomorskoj brigadi baziranoj u Novorosijsku.

Opremljena krstarećim raketama i protuzračnim projektilima

Rostov na Donu jedna je od šest podmornica iz projekta 636.3., a sudjelovala je u neprijateljstvima prije invazije na Ukrajinu. Konkretnije, 2015. iz Sredozemnog mora lansirala je rakete na objekte terorista tzv. Islamske države u Siriji.

Uništena podmornica dužine je 73,8, a širine 9,9 metara, dok joj površinska brzina iznosi 12 čvorova, tj. oko 22 kilometra na sat, a podvodna 19,8 čvorova, odnosno 46 kilometara na sat. Istisnina je 2300 tona pri površinskoj plovidbi, a ispod površine raste na 3040 tona. Radna dubina uranjanja iznosi 240 metara, a najdublje može zaroniti na oko 300 metara. Posadu podmornice čini 60 mornara, od čega su njih 16 časnici i dočasnici.

Podmornicu pokreću dva dizelska generatora od 1300 konjskih snaga svaki, a autonomija plovidbe traje do maksimalnih 45 dana. Rostov na Donu je, prema dostupnim podacima, bio naoružan sa šest torpednih cijevi kalibra 553 milimetra, 18 torpeda i 24 mine. Najznačajnije naoružanje na podmornici ove klase čini osam projektila zrak-zemlja SA-N-8 Gremlin ili isto toliko projektila SA-N-10 Gimlet te krstareća protubrodska, odnosno protupodmornička raketa Kalibr/Club.

Analitičari procjenjuju da će biti izvan pogona u ovom ratu zbog zatvaranja tjesnaca Dardaneli za sve ratne brodove, a koje je nastupilo na početku ruske invazije na Ukrajinu u skladu s uvjetima Konvencije iz Montreauxa. Premda su Rusi najavili popravak Rostova na Donu u Sankt Peterburgu, procjenjuje se da bi bilo praktičnije da se umjesto toga izgradi novi brod te klase zbog opsežnih popravaka koji bi bili potrebni da bi se podmornica osposobila za plovidbu.