Sto tisuća poljoprivrednika ostaje bez prava na potpore?

U gotovo svim članicama EU manje-više poznati su bitni detalji vezani uz zakonodavni prijedlog o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) od 2014. do 2020. godine, koja će donijeti korjenite promjene i hrvatskim poljoprivrednicima. Međutim, naši poljoprivredni proizvođači ne znaju još ni sve detalje onoga što ih očekuje od 1. srpnja 2013., kada će Hrvatska postati članica EU, a kamoli što ih čeka do 2020. godine

Neki smatraju da se, kao što je praksa bila i do sada, čekaju neka tuđa rješenja da ih se preslika, i to bez obzira na to jesu li primjenjiva u našim uvjetima.
Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije, za Glas Slavonije kaže da će se sve promjene koje će se dogoditi vezano uz zajedničku poljoprivrednu politiku EU snažno odraziti na budućnost hrvatskih poljoprivrednika, kojima bi se mogla i smanjiti neka prava.

Odzvonilo spekulantima

U cilju borbe protiv spekulacija poljoprivrednim proizvodima i ekstremne nestabilnosti cijene hrane, EU traži i rješenje koje će osigurati veću stabilnost za poljoprivrednike i sigurnije zalihe hrane za potrošače. Među rješenjima, navodi se, može lako biti i globalni sustav komunikacije i koordinacije u zalihama poljoprivrednih proizvoda.

'U Hrvatskoj još nije ni definirano što je to aktivni poljoprivrednik. Očekuje se da će to biti određeno novim zakonom o poljoprivrednim potporama ove jeseni. Ako se aktivnim i osposobljenim poljoprivrednikom bude smatrala osoba koja je u sustavu PDV-a ili koja ima više stoke i obradivih površina, onda bi se moglo dogoditi da više od polovine upisanih u Upisnik poljoprivrednih proizvođača u EU jednostavno izgubi neka dosadašnja prava. Naime, od 190.000 upisanih u Upisnik, 90.000 je onih koji primaju izravna plaćanja (poticaje), a oko 100.000 je malih poljoprivrednika koji se bave poljoprivredom u manjem obujmu i primaju strukturne potpore, odnosno dohodovne potpore. Ovo bi najviše moglo pogoditi prostor Slavonije i Baranje, jer ovdje živi 30 posto poljoprivrednog stanovništva Hrvatske', kazao je Kraljičak.

Vezano uz reformu zajedničke poljoprivredne politike treba reći da se glavne točke odnose na novčana sredstva. Naime, kako doznaje Glas Slavonije, europski zastupnici žele do 2020. održati sadašnju razinu poljoprivrednog proračuna radi poticanja poljoprivrednika, kako bi se osigurala sigurnost hrane, zaštita okoliša, stvaranje novih radnih mjesta i povećala konkurentnost poljoprivrede u EU.

U planu je i pravednija raspodjela sredstava za poljoprivredu između država članica i između različitih kategorija poljoprivrednika. Jedan od prijedloga ide u smjeru da svaka država članica primi minimalni postotak prosječnih izravnih plaćanja EU i da se postavi gornja granica. Podržava se i uvođenje gornje granice za izravna plaćanja pojedinog poljoprivrednika, a prema novim pravilima bit će uzeti u obzir veličina, dužina radnog staža i razina zaštite okoliša svake farme.

Da bi se spriječila zloporaba javnih sredstava, izravna plaćanja dobit će samo 'aktivni poljoprivrednici', odnosno samo oni koji zapravo koriste svoju zemlju za proizvodnju hrane.

Ono što bi naše poljoprivrednike najviše moglo pogoditi jest namjera da se poticaji, odnosno izravna plaćanja, povežu sa 'zelenim mjerama', kao što su niske emisije ugljičnog dioksida i smanjena potrošnje energije. Pojednostavljeno, to znači da ako proizvođači nisu na svojim imanjima osigurali sve uvjete koji imaju za cilj štititi okoliš, neće dobiti ni poticaje.