Nakon što je proteklih dana Pjongjang lansiranjem balističkih raketa demonstrirao svoju novu vojnu moć, što je obzirom na njihov domet poprilično uplašilo Washington, stručnjak za istočnu Aziju Dario Kuntić za Tportal analizira koliko su realne sjevernokorejske prijetnje, kakav bi mogao biti američki odgovor te kako će se, obzirom na novonastalu situaciju, postaviti Kina
Najnovija demonstracija sile Pjongjanga pokazala je kako je najizoliranija država na svijetu sposobna ispaliti interkontinentalnu balističku raketu dugog dometa koji može doseći američke gradove. Sjedinjene Države odmah su odgovorile na sjevernokorejsko zveckanje oružjem testiranjem sustava za presretanje raketa THAAD, dok su istovremeno korejski poluotok, uz pratnju japanskih i južnokorejskih lovaca, nadlijetali američki strateški bombarderi B1.
Dario Kuntić, projektni koordinator i predavač na Školi o političkim i ekonomskim aspektima Tajvana i istočne Azije koja se održava u sklopu zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, ističe kako je režim u Sjevernoj Koreji posljednjim lansiranjem pokazao kako posjeduje razvijeni raketni program o čijem se postojanju dosad tek spekuliralo.
vezane vijesti
'Radi se o demonstraciji sile i pokazivanjem mišića, no ovaj put Kim Jong Un je pokazao kako u arsenalu ima ozbiljno oružje koje bez problema može doseći američke gradove, što dosad nije bio slučaj. Radi se, naime, o interkontinentalnim raketama dometa 9.500 kilometara što za Washington, a posebice Seoul i Tokio predstavlja itekako ozbiljnu prijetnju', ističe Kuntić, dodajući kako ova otvorena prijetnja dodatno dolijeva ulje na vatru na ionako napete odnose u regiji, osobito one koji se tiču Washingtona i Pekinga kao vodećeg regionalnog 'igrača'.
Prema Kuntiću, Pentagon je poprilično iznenađen novostima u sjevernokorejskom arsenalu, osobito činjenicom kako premijerno lansirani interkontinentalni balistički projektili mogu doseći američku obalu, ali i nešto bliže američke baze na Guamu. Samim time, mišljenja je analitičar, Sjeverna Koreja postaje nova nuklearna sila na Pacifiku, što nikako ne odgovara Washingtonu, a posebice njegovim saveznicima Japanu i Južnoj Koreji koji su gotovo na puškometu Pjongjanga.
Kuntić ističe kako se u ovoj posljednjoj demonstraciji moći Peking poprilično mlako postavio, podsjećajući kako je i sam američki predsjednik Donald Trump podsjetio Kinu kako je neće dozvoliti da išta čini po pitanju novih zaoštravanja u regiji.
Kina, naglašava poznavatelj situacije na Dalekom istoku, reagira s odstojanja jer ima djelomično zaštitnički odnos prema Pjongjangu koji datira još iz Korejskog rata 50-ih godina prošlog stoljeća, iako Korejci s obje strane 38. paralele zbog čestih kineskih provala na poluotok tijekom tisućljetne povijesti i nemaju baš pretjerano dobrih iskustava s moćnim susjedom.
Tportalov sugovornik, također, smatra kako su dodatne napetosti unutar ionako nestabilnog trokuta Washington-Peking-Pjongjang potencirane i nedavnim kineskim pokazivanjem mišića koje potencira kineski predsjednik Xi Jinping.
'Kina s posebnom pažnjom promatra sve što se događa u susjedstvu te ni u kojem slučaju ne želi prestati biti regionalni hegemon, što je stavlja u poziciju konstantnih sukoba s Sjedinjenim Državama koji najmnogoljudniju državu vidi kao rivala na Pacifiku u kojem Washington pokušava prikupiti saveznike zbog kineskog jačanja pomorskih kapaciteta. Stoga nije pretjerano reći kako se u tom području upravo odvija hegemonski hladni rat', zaključuje Kuntić.
