Tijekom konferencije GLOBSEC u Bratislavi, posvećenoj svjetskoj sigurnosti, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović sastala se s predstavnicima švedske tvrtke SAAB s kojima je razgovarala o borbenim zrakoplovima Gripen, otkrivši kako je bilo riječi o tim zrakoplovima općenito, ali ne i kupnji. Odmah su krenula pitanja ima li taj sastanak imao neko dublje značenje, obzirom da se bliži rok u kojem Hrvatska mora započeti nabavu novih zrakoplova, ili ugasiti 'nadzvučnu komponentu' HRZ
Kako javlja HRT, hrvatska predsjednica u razgovoru s Magnusom Lewisom Olssonom, voditeljem za tržište Europe, Bliskog istoka i Afrike, spominjući naše zrakoplovstvo, naglasila je da je mnogo bolje uložiti u suvremenu tehnologiju i time štititi živote i u zraku i na zemlji.
'O kupnji nije bilo riječi, jer to nije moja odluka bez obzira na to što sam vrhovna zapovjednica Oružanih snaga. To je odluka koju moramo donijeti svi u Hrvatskoj. Voljela bih da se razvije javna rasprava o tome što i kako zadržati naše borbeno zrakoplovstvo. Prva je odluka zadržati ga ili ne. Moje je mišljenje da bismo ga trebali zadržati', kazala je Grabar Kitarović u razgovoru za HRT.
'Ako da, onda treba vidjeti kako ga ekipirati. S obzirom na to da smo članica NATO-a, moramo se oslanjati na zapadnu tehnologiju. Trebalo bi donijeti odluku što je najbolje za Hrvatsku u smislu sigurnosti prije svega, a potom u smislu vojnog proračuna - što si možemo priuštiti', izjavila je predsjednica zaključivši kako ponajprije treba vidjeti rezultate istrage oko MiG-ova, podsjetivši pritom kako našim borbenim zrakoplovima istječu resursi te kako se valja osloniti na suvremenu tehniku i novije zrakoplove.
Predsjedničin razgovor s predstavnicima SAAB-a još jednom je aktualizirao lovačku komponentu hrvatskog ratnog zrakoplovstva, ponajviše nakon što su nedavno otkriveni skandalozni rezultati remonta naših MiG-ova u Ukrajini, ali i činjenice kako Hrvatsko ratno zrakoplovstvo u skorašnje vrijeme mora odlučiti hoće li zadržati lovačko komponentu.
Naime, našim MiG-ovim za sedam godina u potpunosti istječu resursi, a uvođenje novog tipa zrakoplova, obuka osoblja i prilagodba infrastrukture traju godinama. Ako se već ove godine ne krene u nabavu, moglo bi se dogoditi da Hrvatska kupi zrakoplove, ali da ih ne može adekvatno koristiti 2023. godine.
Ministarstvo obrane, podsjetimo, prošle je godine poslalo tzv. RFI (Request for information), odnosno informativni upit u nekoliko tvrtaka i veleposlanstava zemalja iz kojih su tvrtke koje proizvode borbene zrakoplove kako bi se prikupile informacije o letjelicama i opremi koja je potrebna pri izradi stručne studije o mogućnostima protuzračne obrane. No u MORH-u još uvijek kriju kome su se obratili za informacije.
Neslužbeno smo doznali kako su u igri rabljeni američki F-16 čiju avioniku modificira izraelska tvrtka Israel Aerospace Industries, modernizirani portugalski F-16 dok su NATO-u kompatibilni mađarski MiG-ovi 29S ispali s liste. Na njoj su još francuski Dassault Mirage, južnokorejski FA-50 te spomenuti Gripeni, čiji proizvođač SAAB već dugo lobira u Hrvatskoj.
Upravo je Gripen jedan od favorita, osobito među pilotima, a ponuda je primamljiva budući Šveđani nude konkretan offset program, novije zrakoplove i najpovoljnije dugoročne troškove održavanja i korištenja zrakoplova, za razliku od ostalih ponuđača.
Igor Tabak, vojni analitičar i glavni urednik portala Obrana i sigurnost, ističe kako je Hrvatska u nekoliko navrata naglasila kako želi zadržati lovačku komponentu unutar ratnog zrakoplovstva, podsjećajući kako se Hrvatska obavezala odluku o tom dijelu zrakoplovstva donijeti do kraja ove godine.
'Odluka o zadržavanju lovačke komponente, pak, znači da se s vremena na vrijeme ipak trebaju staviti i neki novci na stol' mišljenja je Tabak koji napominje kako je važno da država, ukoliko je već donijela odluku o zadržavanju lovaca, tu odluku i ispoštuje.
'Valja napomenuti kako je Hrvatska svoje lovačke zrakoplove nabavljala tijekom Domovinskog rata kroz razne kanale, sve do embarga, a nakon rata MiG-ovi su nastavljali pristizati sličnim, nepouzdanim kanalima, poput slučaja iz 2003. godine kada smo nabavili rabljene dvosjede preko rumunjskih posrednika. U kojoj su mjeri novci traćeni, ponajviše govori podatak kako smo već mogli nabaviti čak nekoliko eskadrila borbenih lovaca' smatra Tabak koji dodaje kako je cijena zrakoplova samo jedan od faktora koji presuđuju u nabavci.
'Moramo imati na umu kako je kupnja lovačkih zrakoplova novije generacije dugoročna kupovina koja podrazumijeva strateško partnerstvo, slično kao i kod kupovine putničkih zrakoplova, bilo boeinga ili airbusa. Uvijek je pitanje za koga se i zašto odlučiti i pritom cijena zasigurno nije bez utjecaja' kazao je za tportal Tabak, dodajući kako nabavka lovaca ima i sigurnosno-političku konotaciju, ali i poslovnu jer gubitak lovačke komponente zadužene za sigurnost zračnog prostora znači i manjak broja preleta putničkih zrakoplova, što bi svakako naštetilo našem gospodarstvu.
Jas-39 Gripen tipičan je višenamjenski borbeni avion, što njegova skraćenica JAS na švedskom jeziku zapravo i znači: jakt (lovac), attack (napad na ciljeve na zemlji) i spaning (izviđanje), koji je projektiran za zadovoljenje specifičnih potreba obrane Švedske. Švedski ponuđač napominje kako je Gripenom moguće zadovoljiti sve trenutačne zahtjeve OSRH, uz istovremenu spremnost na buduće izazove.
No Gripenova je cijena visoka i iznosi 60 milijuna eura po aparatu, ali cijena sata letenja i priprema iznosi oko 4.700 dolara što je znatno niže od sata leta i pripreme konkurenata. Primjerice, sat leta F-16 stoji 7.000 dolara, pa jednostavnom računicom, ako uzmemo u obzir da naši piloti lete oko 50 sati godišnje, što je trostruko niže od NATO-ovog standarda, trošak leta jednog hrvatskog borbenog pilota iznosio bi godišnje 235.000 dolara, dok bi godišnji trošak za jedan F-16 iznosio 350.000 dolara.
Bila bi to znatna ušteda za ionako skresani vojni proračun, a HRZ bi dobio borbeni avion 4. Koji je prilagođen korištenju raznih improviziranih uzletno-sletnih staza te je vrlo pouzdan u eksploataciji.
U svojem sastavu imaju ga ratna zrakoplovstva
Češke,
Mađarske,
Južnoafrička Republika i
Tajvan dok
Velika Britanija ima jedan primjerak kojeg koriste probni piloti. Za Gripena su, pored Hrvatske, zainteresirani
Brazil,
Finska,
Poljska,
Slovačka i
Švicarska.
424711,385699,372671,372465
