DZMRH napominje kako je Uredba o računanju vremena u 2014. objavljena u Narodnim novinama broj 24/14. Iako se obično naziva ljetnim vremenom, ovo razdoblje najčešće obuhvaća veći dio proljeća nakon proljetnog ekvinocija i gotovo cijelu jesen (od travnja do kraja listopada).

Svrha ljetnog računanja vremena bolja je usklađenost između sati dnevnoga svjetla te radnog vremena i školske nastave. Tako, umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, ostaje sat dnevnog svjetla više za večernje aktivnosti. Ljetno računanje vremena češće se koristi u umjerenom pojasu zbog zamjetne razlike između broja sati dnevnog svjetla u različitim godišnjim dobima. Vlade ga obično opravdavaju kao mjeru uštede energije jer se njime omogućuje učinkovitije korištenje prirodnog sunčevog svjetla u ljetnim mjesecima. Budući da je manje tame u vrijeme kad je većina ljudi budna, manje se koristi električna rasvjeta, no ima i onih koji nastoje pobiti tu tezu. Koriste pritom razne argumente: od ekonomskih preko zdravstvenih do vjerskih.

Protivnici pomicanja sata u prvom redu navode neznatne efekte ušteda koje nastaju promjenom računanja vremena. Navodi se procjena energetskih stručnjaka da, primjerice, cijela Francuska promjenom računanja vremena uštedi samo pola procenta realizacije češke termoelektrane Temelin. S druge strane naglašavaju se brojne negativne posljedice na zdravlje ljudi, odnosno zdravstvene teškoće koje nastaju nakon naglih promjena izazvanih računanjem vremena.

Rusija je 2011. godine ukinula zimsko računanje vremena, a tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je tada da će Rusija imati samo ljetno vrijeme jer je to zdravije za stanovništvo, ali i za stoku.

Medvedev se pozvao na istraživanje Ruske akademije medicinskih znanosti prema kojem promjena vremena najviše pogađa djecu i starije osobe koje mogu imati problema sa spavanjem, metabolizmom, radom srca i imunitetom. Prema jednom ruskom istraživanju, broj samoubojstava poslije promjene vremena poveća se čak 66 posto.

Prema istom istraživanju, promjena vremena šteti i životinjama, naročito kravama, jer pomicanje vremena mužnje negativno utječe na laktaciju.

Neki njemački znanstvenici istaknuli su kako je prelazak sa zimskog na ljetno vrijeme vrlo nezdrav jer se povećava broj srčanih napada kojima je uzrok, vjerojatno, kraće spavanje. Navodno jetri treba čak tjedan dana da se prilagodi ljetnome vremenu i sukladno tome ljudskom bi tijelu više odgovaralo kad bi mu bioritam stalno funkcionirao po zimskom vremenu.

Ljetno i zimsko računanje vremena imaju sve zemlje Europske unije, a među njima i Hrvatska u kojoj se još od vremena Jugoslavije, od 1983. godine pomiče sat na zimsko i ljetno vrijeme. U Europi ga nema samo Island. Iako su SAD i Kanada odavno uvele ljetno i zimsko vrijeme, neke države poput Arizone i Saskatchewana ne pristaju na pomicanje sata. Većina zemlja Afrike i Azije također nema ljetno i zimsko računanje vremena.