Gotovo 50.000 brodova godišnje prolazi kroz Bospor, uski morski tjesnac koji razdvaja Aziju i Europu, povezujući Crno more sa Sredozemnim. No, ova prometna ruta, koja je ujedno i jedna od najprometnijih na svijetu, nosi ozbiljne rizike za sigurnost i okoliš. Posebnu zabrinutost izazivaju dotrajali brodovi ruske 'flote u sjeni', koji plove bez osiguranja i u lošem stanju
U prosincu 2024. godine Istanbul je bio svjedok dramatičnih scena. Ogromni teretnjak izgubio je kontrolu pri kraju prolaska kroz Bospor, prijeteći udarom u naseljeni dio grada. Zahvaljujući brzom intervencijom spasilačkog broda 'Kurtarma 5', katastrofa je izbjegnuta u posljednjem trenutku. Ova situacija podsjetila je na opasnosti koje Bospor svakodnevno nosi.
Izazovi plovidbe kroz Bospor
Bospor je dug oko 30 kilometara, a na najužem dijelu širok samo 700 metara, što ga čini posebno izazovnim za plovidbu. Struje u tjesnacu su izuzetno snažne i mijenjaju smjer nekoliko puta dnevno, dok snažni vjetrovi dodatno otežavaju uvjete. Zeynep Karammali, predsjednica Istanbulske komore za okolišno inženjerstvo, upozorava da ovi prirodni uvjeti značajno povećavaju rizik od nesreća.
Kako bi se povećala sigurnost, pravila plovidbe kroz Bospor postrožena su posljednjih godina. Teretni brodovi smiju ploviti samo u jednom smjeru, a smjer se mijenja nekoliko puta dnevno ovisno o prometnim potrebama. Brzina plovidbe ograničena je na 10 čvorova, dok brodovi s opasnim teretom ili oni duži od 200 metara obavezno imaju pratnju spasilačkih brodova, piše njemački portal Tagesschau.
vezane vijesti
Ključna uloga spasilačkih brodova
Spasilački brodovi serije „Kurtarma“ predstavljaju okosnicu sigurnosti plovidbe kroz Bospor. Opremljeni su najsuvremenijom tehnologijom, uključujući vodene topove, snažna vitla i motore koji mogu vući teret do 82 tone. Ovi brodovi neprestano nadziru promet i interveniraju u slučaju opasnosti.
Kapetan Enis Kuscu, koji već 13 godina radi kao spasilač, opisuje 'Kurtarma 18' kao brod opremljen najmodernijom tehnologijom, što omogućava precizno upravljanje i brzo reagiranje u hitnim situacijama. Njegova posada nedavno je uspješno dopratila tanker Delta Isos, dug 274 metra, kroz Bospor, potvrđujući važnost spasilačkih operacija.
'Najmanji gubitak koncentracije može dovesti do nesreće,' upozorava Kuscu, podsjećajući na slučaj iz 2018. godine kada je ruski brod zbog kvara udario u vilu na obali Bospora. Unatoč pravilima i prisutnosti spasilačkih brodova, ovakvi incidenti pokazuju koliko je važno stalno poboljšavati sigurnosne mjere.
Rizici i pozivi na dodatne mjere
Jedan od najvećih problema su dotrajali brodovi ruske 'flote iz sjene', koji zaobilaze međunarodne sankcije ploveći pod zastavama drugih zemalja. Takvi brodovi nerijetko plove bez osiguranja i u lošem tehničkom stanju. Nedavno je tanker Cordelia Moon, pripadnik ove flote, nasukan u Bosporu, što je izazvalo višesatnu blokadu tjesnaca.
Zeynep Karammali smatra da su dodatne mjere nužne. Uz obveznu prisutnost pilota na svim brodovima, predlaže i redovitu tehničku provjeru svih plovila koja prolaze kroz Bospor. Posebnu zabrinutost izaziva povećanje prometa izletničkih brodova, jahti i trajekata, što dodatno opterećuje već ionako zahtjevnu pomorsku rutu.
Turske vlasti planiraju dodatno povećati sigurnost uvođenjem još dva nova spasilačka broda u flotu 'Kurtarma'. Kapetan Kuscu izražava zadovoljstvo ovom odlukom, istaknuvši da će nova plovila dodatno unaprijediti sigurnosne mjere.
