U sjeni napornih pregovora Angele Merkel oko formiranja velike koalicije sa socijaldemokratima priliku je prošlog tjedna ugrabilo 3,9 milijuna industrijskih radnika odlučivši štrajkati. Nakon propalih pregovora oko podizanja plaće i skraćenog radnog vremena najveći sindikat metalaca u Njemačkoj i Europi, IG Metal, digao je na noge radnike više od 260 moćnih kompanija, od Volkswagena i BMW-a do Siemensa i Mielea.

Na krilima najvećeg ekonomskog rasta u zadnjih šest godina i rekordno niske nezaposlenosti metalci traže dio kolača: osam posto povišicu plaće u zadnjih 27 mjeseci i smanjeno radno vrijeme s 35 na 28 sati tjedno radnicima koji se brinu o djeci te starim i bolesnim članovima obitelji u trajanju od dvije godine. Poslodavci su ponudili samo 6,8 posto povišice i odbili skraćeni radni tjedan ako i oni zauzvrat nemaju pravo po potrebi povisiti satnicu. U IG Metalu podsjećaju na sedmotjedni štrajk 1984. zbog kraćenja radnog tjedna s 45 na 35 sati, pa je lako izračunati koliku bi štetu otrpjela proizvodnja BMW-a s 4000 dnevno izbačenih automobila ili Porche u Stuttgartu s dnevnom proizvodnjom 250 luksuznih auta kada bi se odužio jednodnevni štrajk.

Tko to skriva financijske tajne?

Prošlog tjedna Mreža porezne pravde (TJN), neprofitna udruga istraživača i aktivista koja se bavi problemima financijskih tajni i mogućnosti izbjegavanja poreza, izdala je tzv. Indeks financijskih tajni 2018. Od 112 promatranih zemalja Njemačka se našla na visokom sedmom mjestu. Zašto? Zbog poreznih rupa i labavog provođenja poreznih zakona unatoč nastojanjima da spriječi utaju poreza i pranje novca, obrazlaže TJN, navodeći da porezne vlasti nemaju dovoljno ljudi i načina da se ozbiljno pozabave poreznim kapitalcima. Kao primjer navode Bavarsku jer nije zaposlila dovoljno revizora i znatno je smanjila broj revizija milijunaša.

Najviše financijskih tajni tradicionalno skriva Švicarska, na drugom je mjestu SAD, slijede Kajmanski otoci, Hong Kong, Singapur i Luksemburg, dok je Hrvatska zauzela 79. mjesto. Inače, Mreža porezne pravde procjenjuje da u svijetu nije oporezovano ili je nedovoljno oporezovano 21 do 32 tisuće milijardi dolara privatnog bogatstva, a nezakonite prekogranične financijske tokove procjenjuje na jednu do 1,6 tisuća milijardi godišnje.

Državne tajne ušivene u namještaj

Kad smo već kod tajni, ali državničkih, svratimo do Australije. Njih je zatresao skandal zbog najvećeg šlamperaja u povijesti australske vlade, a provalila ga je mreža ABC. Zakuhalo se na dražbi otpisanog uredskog namještaja iz sjedišta vlade po budzašto cijenama. Dva ormara otišla su posebno jeftino jer su bila zaključana, a nedostajali su ključevi. Kada je kupac slomio brave bušilicom, imao je što vidjeti. U njima su bile tisuće stranica dokumenata nastalih zadnjih deset godina i klasificiranih kao 'strogo povjerljivo'.

Ovakvi dokumenti inače smiju dospjeti u javnost tek 20 godina nakon nastanka. Među papirima nalaze se izvješća o nacionalnoj sigurnosti, podaci obavještajnih službi o australskim susjedima, protuteroristički planovi i slično. Premijer Malcolm Turnbull naredio je hitnu istragu.

Dok je u Parizu trajala drama oko najvišeg vodostaja Seine u zadnjih pola stoljeća, u južnoafričkom Cape Townu mole boga za kišu jer ne padne li do travnja, četiri milijuna stanovnika ostat će bez zadnje kapi vode. Nijemci za to vrijeme zbrajaju milijardu eura štete nakon Friederike, najskuplje oluje u zadnjih dva desetljeća.

Hrvatski organi u njemačkim tijelima

Svijet je iznenađen izvješćem Svjetske zdravstvene organizacije o subsaharskoj Africi, u kojoj broj pretilih osoba raste najbrže na svijetu, a na 48 milijuna stanovnika u Keniji dolazi samo 40 kardiologa. Deutsche Welle pak piše da zbog dramatičnog manjka doniranih organa njemački pacijenti sve više ovise o programu prekogranične razmjene organa, naročito o hrvatskim donatorima. U pohvali hrvatskog sustava doniranja citiraju predsjednika Hrvatske mreže donatora (HDM) Nikolu Zgrabljića, koji kaže da smo s 30 donacija na milijun stanovnika jedna od najuspješnijih od osam zemalja članica zaklade Eurotransplant. Razlika između našeg i njihovog sustava, objašnjava Deutsche Welle, u tome je što svaki Hrvat teoretski može postati donator ukoliko prije smrti izričito ne izjavi da to ne želi, dok Nijemci stariji od 16 godina moraju službeno potvrditi privolu, zbog čega opada broj donacija iz godine u godinu.

Uoči početka Zimskih olimpijskih igara u Južnoj Koreji spremni su na rat domaćih dronova presretača protiv neprijateljskih dronova uljeza. U Pjongčangu se boje da bi kakav neovlašteni dron mogao napasti olimpijsko nebo, pa će dežurati borbena jedinica naoružanih dronova, spremna na akciju. Domaćini ZOI-a na svom su teritoriju već ulovili desetine špijunskih sjevernokorejskih dronova koji se nisu uspjeli vratiti preko granice. Oni procjenjuju da bi susjedi mogli imati do 1000 bespilotnih letjelica spremnih za terorističke napade, naročito kemijskim i biološkim oružjem.

Rasipna Melania

U tri mjeseca nakon inauguracije Donalda Trumpa prva dama Amerike je na 21 let zrakoplovom na relaciji New York-Washington-Florida potrošila 675.000 dolara, izvijestio je prošlog tjedna The Wall Street Journal. To je dio cijene (ne računajući dodatne troškove mjera sigurnosti u New Yorku) koju su američki porezni obveznici platili zbog Melanijine odluke da ostane u New Yorku do završetka školske godine sina Barrona. Naravno, putovalo se nije komercijalnim letovima, nego C-32A-om, vojnom inačicom Boeinga 757, čiji sat leta stoji 16.000 dolara. Najskuplje putovanje gospođe Trump iznosilo je 106.627 dolara.

P.S. Čuvajući kravice Milke na obroncima Alpa, švicarski su pastiri ubijali dosadu cvrkutavim jodlanjem. Za razliku od naše robusne rere koju grad nije prihvatio, njihovo se umijeće potom proširilo u urbane sredine, pa je cvrkutala cijela Švicarska, naročito nakon golemog uspjeha filmskog mjuzikla 'Moje pjesme, moji snovi'. Uz puhanje u rog i bacanje kamena s ramena, jodlanje je zaštitni znak najvećeg godišnjeg Alpskog festivala, osnovane su privatne jodlerske akademije i jodlerske udruge, Švicarska ima Nacionalnu federaciju jodlera, a vlada je obećala podnijeti zahtjev UNESCO-u da ovaj osebujni način pjevanja proglasi svjetskom nematerijalnom baštinom. Jodla se toliko da se od sljedeće godine – izvještava dnevnik Tribune de Geneve – na jednom od sveučilišta otvara petogodišnji studij jodlanja. Švicarska će tako ubrzo dobiti diplomirane jodlere, a malo kasnije i doktore cvrkutanja.