Građani Hrvatske (78 posto) smatraju da poznaju barem jedan strani jezik, što je pet posto više u odnosu na 2009. godinu. Poznavanje barem jednog stranog jezika najprisutnije je među građanima Istre s Primorjem, Zagreba te u Dalmaciji koji prelaze 80 posto, a najmanje je u sjevernoj Hrvatskoj te Slavoniji, Lici, Kordunu i Banovini samo 56 posto pokazalo je istraživanje GFK centar na uzorku od 1.000 ispitanika
Njih 35 posto kaže da može sudjelovati u razgovoru na nekom stranom jeziku, a 26 posto da ga samo malo razumije. Među ispitanicima više je muškaraca koji su poznavatelji stranih jezika (41 posto), dok je među ženama 36 posto poznavateljica stranih jezika, a više od petine građana ne služi se ni jednim stranim jezikom.
Najviše ispitanika (40 posto) smatra da odlično poznaje engleski jezik, potom slijede njemački, talijanski, španjolski i ruski koji poznaje tek devet posto populacije većinom starijih od 35 godina.
Pregled nepoznavanja jezika prema stupnju obrazovanja pokazuje da osobe s minimalnim obrazovanjem u 81 posto slučajeva ne poznaju strane jezike, dok visoko obrazovani u samo tri posto slučajeva ne znaju strane jezike.
Istraživanje prema dobnoj strukturi pokazalo je da se stranim jezicima najbolje služe osobe u starosti između 15 i 34 godine (90 posto), a 52 posto ljudi starijih od 65 godina ne zna nijedan strani jezik.
Planovi obrazovanja u EU-u definiraju da svaki građanin zajednice treba znati barem tri strana jezika.