Borba s krizom, suočavanje s korupcijom i završetak pregovora s Europskom unijom ključni su naglasci na koje je ukazala predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor, podnoseći izvješće o djelovanju stranke između dva stranačka sabora. Iako je to trebalo biti izvješće o radu stranke, u svojem govoru uglavnom se bazirala na uspjesima Vlade kojoj je bila na čelu
'Donosili smo teške odluke i niz rezova, smanjivali proračun i donosili rebalanse, ali i druge mjere kako bi državne financije i država ostali na nogama, no niti jedna mirovina, niti jedna plaća, naknada ili dječji dodatak nisu kasnili’, podsjetila je u svom izvješću Jadranka Kosor
Izaslanike 15. Općeg sabora HDZ-a podsjetila je kako je iza nje i koalicijske Vlade kojoj je bila na čelu ‘težak i katkad mukotrpan rad’. ‘Teško i osjetljivo bilo je čuvati koalicijsku Vladu, jer je bilo i puno pritisaka s ljevice da sruše Vladu koju je vodio HDZ’, konstatirala je Kosor
Govorila je i o ‘nizu maratonskih sastanaka sa sindikatima i poslodavcima’, rekavši kako su vladajući tada ‘pokazali u pravom smislu što je socijalno partnerstvo’.
Vraćajući se u vrijeme odlaska i pokušaja povratka Ive Sanadera na čelo stranke, ocijenila je ta dva događaja vrlo teškima za HDZ.
‘Pokušavao se uspostaviti paralelni sustav. Bivši predsjednik HDZ-a Ivo Sanader koji nas je napustio i ostavio državu pokušao se vratiti, optužio me za veleizdaju, optužio za potpis arbitražnog sporazuma i deblokadu pregovora. Stranka koja izdrži tako dva snažna udarca, a rijetko koja stranka to bi izdržala, može biti samo stranka čestitih, časnih i poštenih ljudi’, smatra Kosor
Posebnu pažnju u svom izvješću Kosor je posvetila završetku pregovora s Europskom unijom, što smatra najblistavijim trenutkom u prethodnom razdoblju HDZ-a. Podsjetila je na pregovore koji su se vodili oko brodogradilišta, ali i poglavlja 23 o pravosuđu i ljudskim pravima. 'Na poglavlju 23 ojačali smo institucije. HDZ je jedina stranka koja je pokazala istinsku i snažnu volju za borbu protiv korupcije. Mi smo donijeli zakon o oduzimanju imovine i tada smo rekli da je najteže onima koji su ukrali kad ih se tresne po džepu. Ugradili smo u izmjene Ustava odredbu o nezastarijevanju pretvorbenog kriminala. Nevjerojatno koliko se današnja vlast opirala izmjenama Ustava', kazala je Kosor
Pohvalila se i programom gospodarskog oporavka, iz kojeg je, kako je rekla, većina mjera provedena. 'Osim izmjena Zakona o radu mi smo sve napravili i sve uredili i kao što vidite današnja vlada kaže da treba mijenjati Zakon o radu, ali da su nam tada Josipović i Milanović stali u obranu, sigurno bi gospodarski rezultati bili bolji. Doduše, mi smo zabilježili minimalni gospodarski rast. Pokrenuli smo investicijski ciklus. Uveli smo radikalnu štednju i uveli programe za gospodarstvo', rekla je Kosor
Osvrnula se i na prošlogodišnje 'politički inicirane' Facebook prosvjede. 'Mi smo trpili prolijevanje boje, trganje stakla i bacanje cigli i vrijeđanje i sve smo to otrpili i završili pregovore, iako nitko nije vjerovao da to možemo', kazala je Kosor.
Izravan prijenos HDZ-ovog izbornog Sabora možete pratiti i OVDJE.
Prije nego što je podnijela izvještaj o radu stranke, Kosor je kao predsjednica prve rotacije Radnog predsjedništva vodila i sjednicu u trenutku kada su izaslanici prihvatili izmjene Statuta, prema kojima će se na idućim izborima predsjednik stranke birati po načelu jedan član - jedan glas.
Na današnjim izborima predsjednika će još uvijek birati 2.011 izaslanika, i to između pet kandidata - Tomislava Karamarka, Jadranke Kosor, Milana Kujundžića, Darka Milinovića i Domagoja Miloševića.
Što se pak tiče zamjenika predsjednika, na tu dužnost koja je u Statut HDZ-a uvedena 2000. godine kandidirali su se Andrej Plenković (u timu Jadranke Kosor), Drago Prgomet (u timu Milana Kujundžića) te Ante Sanader (u timu Tomislava Karamarka).
Nešto je ipak veća gužva među kandidatima za potpredsjednike stranke, čiji je broj varirao kroz godine. Tako su na Izbornom saboru 2000. godine izmjenama Statuta uvedena tri potpredsjednička mjesta, na Izbornom saboru 2004. funkcija potpredsjednika posve nestaje, da bi se 2009. izmjenama Statuta ponovno uvela funkcija potpredsjednika, i to njih čak šest. Upravo taj broj bit će biran i na današnjem Izbornom saboru, između 24 kandidata - Branka Bačića, Mile Biondića, Dražena Bošnjakovića, Karmele Caparin, Marijana Conera, Josipa Đakića, Katarine Fuček, Bože Galića, Ante Zvonimira Golema, Andrije Hebranga, Tomislava Ivića, Ivana Jarnjaka, Damira Jelića, Božidara Kalmete, Drage Krpine, Ante Kulušića, Vladimira Kurečića, Đure Njavre, Đure Popijača, Vladimira Šeksa, Dubravke Šuice, Ivana Šukera, Josipa Zorice te Zlatka Ževrnje.
Čak su se 42 kandidata prijavila za 10 mjesta u Predsjedništvu stranke.
