Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Veselko Gabričević rekao je u srijedu kako preko 500.000 umirovljenika živi u zoni siromaštva pa traže ispunjenje 11 zahtjeva kojima bi im se poboljšao život, među kojima je povećanje mirovina za 10 posto tijekom iduće četiri godine
"Umirovljenici u Hrvatskoj žive vrlo teško i to je kategorija koja je trenutno najugroženija kada je u pitanju životni standard. Nažalost, u Hrvatskoj imamo preko 500.000 umirovljenika koji žive u zoni siromaštva. To je brojka koja treba zabrinuti sve", rekao je Gabričević na konferenciji za medije.
Naveo je kako je Vlada u proteklom periodu činila napore da se poboljšava položaj umirovljenika, ali da je to ipak nedostatno u vidu činjenice da rast mirovina nije pratio rast plaća, ali i cijena.
Najvažniji zahtjev HSU-a je povećanje svih mirovina (osim mirovina stečenih u Saboru, Vladi, Ustavnom sudu i HAZU) za 10 posto u četverogodišnjem ciklusu kako bi dostigle prosjek od 50 posto u odnosu na prosječnu plaću i približili se europskom prosjeku koji iznosi 52 posto, a koji je u Hrvatskoj 39,72 posto za travanj.
Traže i usklađivanje mirovina sukladno porastu plaća i to kvartalno kako bi se što manje gubilo s obzirom na sadašnje šestomjesečno usklađivanje i dodatni odmak od dva mjeseca kada se isplaćuju usklađene mirovine, ali i da se dodaci na mirovine i iznosi usklađivanja isplaćuju linearno.
Među zahtjevima su i ukidanje doživotne penalizacije za prijevremeno umirovljenje i to nakon stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu te ukidanje cenzusa na isplatu obiteljskih mirovina, uz zakonsko određivanje postotka mirovine preminulog supružnika.
Traže i da se zakonski regulira isplata 13. mirovine po uzoru na brojne EU države, ali i da se uputi prijedlog Deklaracije o pravima umirovljenika i starijih osoba u saborsku proceduru koji je HSU prije osam mjeseci uputio nadležnom ministarstvu.
HSU zahtijeva i da se zakonom predvidi da se osobni odbitak umirovljenika na mirovine poveća na 1000 eura, ali i da prilikom umirovljenja svaki umirovljenik primi umirovljeničku karticu sa svojom identifikacijom kako bi lakše ostvarivali popuste.
Traže i da se obešteti skupina dugogodišnjih osiguranika koji su odradili najmanje 41 godinu staža i obračuna im se mirovinski faktor u skladu s važećim zakonom o mirovinskom osiguranju, kao i da se uveća osobni odbitak umirovljenika po osnovi izdataka za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala te uvedu besplatni sistematski pregledi.
Pored tih 11 zahtjeva, traže i da se omogući rad umirovljenicima osam sati bez da im se oduzima mirovina.
Gabričević je naveo kako su Vladi i resornom ministarstvu ove zahtjeve već predstavili i očekuju da će ih Vlada uzeti u razmatranje te u skladu s financijskim mogućnostima pronaći rješenja kako bi se umirovljenike izvuklo iz siromaštva jer zahtjevi "nisu takvog karaktera da se ne bi mogli prihvatiti".