Na dan obilježavanja proboja iz logora Jasenovac tri nevladine udruge upozorile su na način na koji se hrvatska zakonodavna, izvršna i pravosudna vlast odnosi prema preživjelim zatočenicima ustaških logora, spomen području (JUSP) Jasenovac te nasljeđu Drugog svjetskog rata.
Predstavnica Documente Vesna Teršelič upozorila je na konferenciji za novinare da se mnogi preživjeli zatočenici od nove godine suočavaju s teškim egzistencijalnim problemima jer se zbog brzopletosti zakonodavca velikom broju korisnika od 1. siječnja prestala isplaćivati opskrbina.
Teršelič je kazala da su udruge upozoravale što će se dogoditi s 9600 korisnika opskrbnine te da su pravobraniteljica za osobe s invaliditetom i pučka pravobraniteljica predložile amandmane kako bi se spriječila današnja situacija koja je po njezinim riječima rezultat dugogodišnje nebrige.
Udruge su nezadovoljne i zbog neadekvatne reakcije pravosuđa na prijetnje, koje su lani, 1. prosinca upućene ravnateljici JUSP Jasenovac Nataši Jovičić
Ravnateljica je dobila jednu anonimnu poruku s prozivkama za antihrvatstvo i izdaju, sa slikom metka i prijetnjama likvidacijom, a drugu potpisanu sa sličnim uvredama i prozivkama od predsjednika HČSP-a Josipa Miljka, koji je i javno potvrdio autentičnost te poruke, rekla je Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije.
Zbog tog slučaja kaznenu prijavu podnijeli su JUSP Jasenovac, Centar za mirovne studije,Građanski odbor za ljudska prava i Documenta, no općinsko državno odvjetništvo ustvrdilo je da nije riječ o kaznenom djelu javnog poticanja na nasilje i mržnju pa je Nataša Jovičić sama morala nastaviti kazneni progon.
Time, smatra Benčić, država pokazuje zanemarivanje za takvu vrstu društvenih problema. Drži da pravosuđe u tom slučaju nije reagiralo kako treba niti mu je pridalo dovoljno važnosti.
Predstavnica Srpskog narodnog vijeća Aneta Lalić kazala je da Javna ustanova Spomen područje Jasenovac niz godina djeluje u uvjetima institucionalne nesigurnosti. Spomen područje Jasenovac danas nažalost nije mjesto učenja ni sjećanja niti ima kapacitet da postane mjesto savjesti hrvatskog društva, kazala je Lalić.
Zaključila je da je ta javna ustanova svedena tek na održavanje komemoracija jednom godišnje.