Danas se obilježava Svjetski dan energetske učinkovitosti, kojim se na globalnoj razini promovira trend tranzicije na niskougljično gospodarstvo. Svjetski dan energetske učinkovitosti obilježava se od 1998. godine.

„Pred nama je novo razdoblje 2021-2030. u kojem je potrebno ostvarivati nove godišnje uštede energije koje odgovaraju iznosu od 0,8 posto prosjeka krajnje potrošnje energije iz posljednje tri godine koje prethode 1. siječnju 2019. Na temelju takve projekcije svaka EU članica dužna je izraditi svoj nacionalni hodogram ušteda energije koje daju kumulativne uštede energije u planiranom iznosu do 2030.“, pojasnila je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac.

Napomenula je da je prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti prije mjesec dana upućen u pripremu kako bi se domaća regulativa uskladila s europskom direktivom, koja za cilj ima najmanje 32,5 posto smanjenja potrošnje energije do 2030.

Prijedlogom tog zakona daje se prioritet poboljšanju energetskoj učinkovitosti, što znači da će se sve gospodarske aktivnosti i budući projekti promatrati kroz tu prizmu. Iz HGK pritom podsjećaju da su osnovali Grupaciju za energetsku učinkovitost kako bi domaćim poduzetnicima u što većoj mjeri olakšali zadovoljenje novih uvjeta u tom području.

Voditelj te grupacije i voditelj operativne proizvodnje u Ini Damir Miletić ističe da je to iznimno važna tema za gospodarski sektor.

„Nužno je novim zakonodavnim okvirom ukloniti prepreke na tržištu energije. Nameću nam se mnoga pitanja, posebice o načinu  na koji će se vršiti prijenos, obračun i trgovanje uštedama“, kazao je Miletić, dodavši kako su upravo zbog tih nejasnoća članice grupacije aktivno pristupile pripremi prijedloga za izmjene odnosno dopune Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije.

Zamjenik voditelja Grupacije za energetsku učinkovitost iz HEP ESCO-a Miroslav Kovačec ocjenjuje da je u prvom kumulativnom razdoblju regulatorno okruženje bilo iznimno nestabilno i podložno promjenama, što je negativno utjecalo na planiranje i poslovanje tvrtki.

 „Nije uređen proces trgovanja energetskim uštedama i pravovremena verifikacija ušteda. Mjere unesene u Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda se verificiraju nakon predaje Izvješća od strane stranke obveznice nadležnom ministarstvu, a ne tijekom unosa u isti.  Potrebno je omogućiti raniju verifikaciju ušteda kako bi stranka obveznica znala koje mjere su prihvatljive i koje će doprinijeti  ostvarenju ispunjavanja obveza. Također, ukoliko bi se provodila ranija verifikacija ušteda od strane ministarstva omogućilo bi se trgovanje verificiranim uštedama“, zaključio je Kovačec.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti trebao bi biti na Vladi polovinom ožujka, kada bi se donijela odluka o njegovu upućivanju u Sabor u drugo čitanje i donošenje, navodi se u priopćenju.

Taj zakon je potrebno donijeti do kraja lipnja 2021. da bi se hrvatsko zakonodavstvo uskladilo s EU regulativom te kako bi Hrvatska doprinijela ostvarenju zajedničkih EU ciljeva koji se odnose na energetsku učinkovitost i klimu za 2030. godinu. Pritom će se dodatno ojačati napori za smanjenje ovisnosti o uvozu energije, smanjenje emisija, poticanje otvaranja radnih mjesta i daljnjeg rasta istih, jačanje prava potrošača i ublažavanje energetskog siromaštva.

Tim zakonom će se doprinijeti ostvarenju EU cilja povećanja energetske učinkovitosti za 32,5 posto do 2030., ukloniti prepreke na tržištu energije koji smanjuju učinkovitost opskrbe i korištenja energije te postaviti vlastite nacionalne doprinose za razdoblje 2021.-2030., zaključuje se u priopćenju.