Nema građanina koji ne primjećuje da s plimnim valom poskupljenja koji je počeo s pandemijom i globalnim poremećajima u lancu opskrbe, s viškovima i manjkovima roba, problemima s transportom, kontejnerskim prijevozom, sušom, a naposljetku i ratom u Ukrajini i rastom cijena energenata, novac vrijedi sve manje.

Hrana je općenito skuplja 11 posto, glavne živežne namirnice poput brašna i 100 posto, kruh i proizvodi od žitarica 14,7 posto, mlijeko i sirevi 14,3 posto, meso 8,7 posto, riba i morski plodovi 12,4 posto, ulja 21,7 posto, povrće 11,3 posto, voće 6,8 posto, šećer, med i marmelade 8,3 posto...

Suncokretovo ulje ne tako davno koštalo je 11,99 kuna, robne marke trgovaca i ispod 8, dok danas litra ulja domaćeg proizvođača košta 17,99 kuna, s tendencijom rasta do kraja godine i na 27 kuna. To znači da se danas za novčanicu od 200 kuna s likom Stjepana Radića može kupiti samo 11,1 litra, a donedavno se moglo 16,8, odnosno čak 25 litara kod trgovca koji je čak ograničio njegovu kupnju.

Ni kruh više nije jeftin - štruca bijelog od 500 do 600 g, ovisno o proizvođaču, s 8 do 9 kuna skočila je na 15 pa mnogima doista i ne preostaje drugo nego kupovati jeftiniji crni/polubijeli.

S druge strane, čini se da čokolada, keksi i ostali slatkiši, iako su i njima rasle cijene, na akcijama nikad nisu bili jeftiniji, što dovoljno govori čega se prvo odričemo. A isto tako i novije garderobe. Pandemija i rad od kuće mnogima su promijenili prioritete pa u nekim trgovačkim lancima sportska majica kratkih rukava, primjerice, košta manje od kilograma cvjetače po 20-25 kuna.

Mjerica jagoda ove je godine 15 do 25 kuna, pa za 200 kn jedva dobijemo 4 kg. Lani se trajnog mlijeka moglo kupiti 28,6 litara, sada 22.

Prije godinu dana psihološkom se granicom smatrala litra benzina od 10 kuna, a sada je ona na 15 kuna. Ulaznica za kino s 37-39 kuna poskupjela je na 45-50 kuna, što znači da “Radić” jedva pokrije sjedala za četveročlanu obitelj, ali ne i kokice i Colu.

"Kupovna vrijednost 200 kuna pala je za stopu inflacije koja je nešto viša od 7 posto, no realna kupovna moć puno više se smanjuje kako se smanjuje dohodak obitelji, s obzirom na to da u nas troškovi hrane i bezalkoholnih pića čine čak 27,2 posto, a prosjek EU je 13 posto, odnosno i ispod 10 posto kad su u pitanju razvijenije zemlje. A upravo je hrana zasad najviše i poskupjela - i to za tri postotna boda više od ukupne stope inflacije", rekao je čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, a prenosi novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.