O tim su temama u HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorili Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu i bivši dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, te Mirko Habijanec, predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva i predsjednik Uprave tvrtke 'Radnik' u Križevcima.

'Postoje neki segmenti koji idu jako dobro'

Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, odgovorila je na pitanje što je najporaznije u procesu obnove nakon potresa i tko snosi najveću odgovornost.

'Ja ne bih rekla da je tu nešto porazno, niti bih govorila samo o odgovornosti. Jako puno toga je napravljeno, postoje neki segmenti koji idu jako dobro, tu prvenstveno govorim o javnom sustavu, o javnom sektoru i infrastrukturi. Postoji segment obiteljskih kuća gdje svi želimo ubrzanje, međutim treba spomenuti da smo, kad govorimo o Banovini, preko 4000 kuća obnovili, a koje su trebale nekonstrukcijsku obnovu i ljudi su se mogli vratiti. Također se rade višestambene zgrade. Postoji jedan segment koji kasni, koji treba značajno ubrzati i na tome će se raditi', rekla je Obuljen Koržinek.

Smatra da kad je riječ o dva razorna potresa u vrlo kratkom roku i koja su se dogodila u vrijeme pandemije, trebalo vremena da se sustav postavi. 'To se ne može početi obnavljati od danas do sutra. Mislim da su i neka očekivanja možda nerealno prezentirana i u javnosti', dodala je. Mišljenja je da deset mjeseci Ivana Paladine na mjestu ministra nije izgubljeno vrijeme u procesu obnove. 'Mnogi su postupci ubrzani i o tome je ministar jučer govorio', rekla je ministrica.

'Uočene su poteškoće, vrijeme se skraćuje'

'Naravno da je učinjeno', ustvrdio je prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu i bivši dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, na upit je li nešto učinjeno u mandatu ministra Paladine.

'U dijelu u kojem je ukazano na mnoge stvari – pogotovo na ubrzanje dijelom javne nabave – ubrzanje da se neke cijene koje su vezane uz natječaj mogu svrstati u kategoriju jednostavne nabave gdje se skraćuju postupci, što je itekako važno. Nadalje, ono što je važno za izvođače – dosta se vodilo računa o indeksaciji cijena, što je opet u mandatu ministra Paladine učinjeno i baš je vođeno računa da izvođači ne bi odustajali od nabave nego da idu, da znaju da država, odnosno naručitelj, brinu da tržište može varirati.

Bilo je i trenutaka kad izvođači nisu ni nudili nekakve poslove jer nisu bili sigurni zbog čudnog ponašanja cijena u jednom trenutku. Također je važno istaknuti da je inženjerska struka stvarno učinila sve da se dođe do dokumentacije i da se stvore preduvjeti da se može ići dalje. Jedan dio je ostao na dijelu javne nabave gdje stvarno treba učiniti dosta', istaknuo je Lakušić.

Istaknuo je da su uočene poteškoće u procesu obnove te da se vrijeme skraćuje. 'Možemo reći da više nema opravdanja da nešto ne bi išlo pravim ritmom i brzinom kojom treba ići', naglasio je Lakušić.

'Treća sreća'

Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba, govoreći o tome kakvu kvalitetu može donijeti novi ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, a nisu je mogli donijeti njegovi prethodnici Darko Horvat i Ivan Paladina, rekao je kako se nada da će biti ovo treća sreća.

'Ima već iskustva iz tog ministarstva. To iskustvo će mu, ili bi mu trebalo, pomoći u preuzimanju ovog resora. Obnova je skup, kompliciran i dugotrajan proces. Postoji jako puno nevidljivih predradnji koje je trebalo obaviti da krene fizička obnova. Trošimo javni novac, moramo se ponašati maksimalno obazrivo i transparentno te moramo raspisati javni poziv da se može javiti 'n' projektanata koji zadovoljavaju uvjete pa se izabere najbolji.

To traje po zakonu o javnoj nabavi. Onda se to treba isprojektirati. Nakon toga opet ide javna nabava za izvođača što opet traje. Pa ide postupak žalbe i onda tek dolazimo do fizičke obnove. Sve je jako dugotrajno. Bitno je da cijene obnove budu u skladu s realnošću. Puno je kompliciranije izvoditi sanaciju ili konstruktivnu obnovu nego graditi novu zgradu', istaknuo je Korlaet.

Mirko Habijanec rekao je kako njegova tvrtka ne sudjeluje u obnovi na obiteljskim kućama, ali sudjeluju u Sisku u gradnji škole, sportske dvorane i vrtića koji su ugovorili prije godinu dana. 'Također sudjelujemo na natječajima, a dobili smo ugovore i za KBC Rebro, Jordanovac i Rebro. To će početi sada. Bilo je problema s nabavom nadzora i bilo je problema s izmještajem kapaciteta da bi se moglo obnavljati. Recimo, Jordanovac se rješava u dvije faze, tako da bolnica može funkcionirati, otežano, a i mi otežano možemo raditi. Ali napravit ćemo to, funkcionirat će. Dakle, imamo 2-3 projekta', rekao je.

Istaknuo je da Hrvatska ima moćnih građevinskih poduzeća, s puno resursa, te da će se tvrtke uključiti i u obnovu i gradnju kuća kada budu pripremljeni i napravljeni natječaji.